Europa treba postići novi konsenzus o tome kako zaštititi svoje građane, rekao je u nedjelju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govoreći na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu, ocijenio je da zbog međusobnih razlika među članicama nisu posve ispunjena očekivanja građana da se osjećaju sigurno. Premijer predsjedavajuće zemlje EU-a drži da novi konsenzus treba graditi na europskim vrijednostima, ponajprije vladavini prava.

"Vladavina prava ključni je temelj naših vrijednosti", istaknuo je Plenković. "Demokracija, temeljna prava i vladavina prava međusobno se osnažuju do točke kada jedno bez drugoga ne može postojati", istaknuo je.

U obranu temelja liberalne demokracije u Europi stala je i nova slovačka predsjednica Zuzana Caputova, rekavši da "vladavina prava i duh zakona moraju ostati netaknuti". "Samo tada možemo imati Europu koja potpuno štiti. Zapravo, vladavina prava je poštivanje istine", naglasila je prva žena na čelu te srednjoeuropske države.

Dvoje premijera nije izrijekom spomenulo ni jednu zemlju, ali članice EU-a Mađarska i Poljska suočene su s kritikama da krše europske vrijednosti i mogle bi ostati bez prava glasa i novca iz europskih fondova.

Vladajuća mađarska stranka Fidesz premijera Viktora Orbana, zbog toga je suspendirana u Europskoj pučkoj stranci kojoj pripada Plenkovićev HDZ.

"Europa koja štiti", bila je tema rasprave u Muenchenu na vodećem svjetskom forumu o međunarodnoj sigurnosnoj politici, i jedan je od prioriteta hrvatskog predsjedanja EU-om u prvoj polovini 2020. Prema Plenkovićevim riječima, nove europske smjernice u području slobode, sigurnosti i pravde temeljit će se i na uzajamnom povjerenju, integritetu teritorija te novim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji. Ta će se načela dalje razvijati u novome paktu o migracijama i azilu koji bi Europska komisija trebala predstaviti na proljeće. "Unatoč međusobnim razlikama postoji dogovor o ciljevima pakta, ponajprije o pojednostavljenju sustava azila kako bi se odluke donosile na najučinkovitiji način u interesu svih uključenih osoba", rekao je Plenković. "Treba nam organiziranije upravljanje migracijama, s nadzorom u realnom vremenu, ranim upozoravanjem i zajedničkim koordiniranim odgovorom", dodao je. Zagreb će se zalagati i za to da Europska agencija za granice i obalnu stražu pomogne zemljama jugoistočne Europe u zaštiti njihovih granica i zaustavljanju ilegalnih tokova prije nego što dođu na granice Unije. Kao prijetnje koje zahtijevaju zajednički europski odgovor Plenković je naveo i terorizam, cyber napade, hibridno ratovanje, teroristički sadržaj na internetu, spolno zlostavljanje djece, i zaštitu kritične infrastrukture i javnih mjesta.

Na konferenciji je šef europske diplomacije Joseph Borell napomenuo kako Europska unija mora razviti "želju za moći".

"Utjecaj EU-a proizlazi iz trgovine i ljudskih prava, ali to nije dovoljno", rekao je Borell. Visoki europski predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku drži da europske vlade moraju pokazati spremnost da interveniraju u međunarodnim krizama, inače će europska vanjska politika ostati "paralizirana". EU je najveće tržište na svijetu, ali često ne govori jednim jezikom, jer vanjska politika traži konsenzus članica, istaknuo je Borrell. "Moramo biti sposobni djelovati, a ne samo komentirati i izražavati zabrinutost", smatra Borrell. Stajališta europskih vlada razlikuju se u nizu vanjskopolitičkih tema, od Venezuele i Libije, pa do toga kako se postaviti prema politici američkog predsjednika "Amerika na prvom mjestu".