Magazin
STRAH OD VIRUSNE PANDEMIJE (III)

Širi se sindrom nesnošljivosti:
Svaki Kinez je sumnjiv,
bio on zdrav ili bolestan...
Objavljeno 15. veljače, 2020.

Jedna stara narodna poslovica glasi: Tko se jednom opeče, i na hladno puše! Poučno je zborio i Decim Magno Auzonije, rimski pjesnik i retoričar iz 300-tih godina prije Krista: Velika je muka strahovati od onoga što ne možeš svladati. Od suvremenika iz 20. stoljeća slavna je Marie Curie jednom prigodom izjavila: Ničeg u životu se ne treba bojati, samo treba razumjeti. Sada je vrijeme da razumijemo više, tako da bismo se bojali manje!

SJEĆANJA NA PROŠLOST
Tih nekoliko mudrih izreka mogu nam poslužiti za ovotjedni nastavak drame zvane kineski koronavirus. Drame krcate strahom, panikom i paranojom, faktorima opasnijim od samog virusa, unatoč nastojanju i znanstvenika i vlasti da smireno i razumno objasne situaciju s potencijalno i dalje vrlo opasnom zarazom koja se iz kineskog Wuhana brzo proširila na susjedne zemlje, stigavši i Europu, pa i u SAD. No svijet nekad i svijet danas nisu više isto. Danas je svijet globaliziran i umrežen, informacije kolaju brzinom munje, dobre i loše vijesti također, a ni vlasti kakva je kineska komunistička više sebi ne mogu dopustiti luksuz da s ostatkom svijeta ne podijele neki od problema koji sve može doći glave, brzo i učinkovito, poput sadašnje drame s koronavirusom. Drugim riječima, percepcija takvih loših vijesti poput epidemije koronavirusa u startu je osim objektivnog zdravstvenog tretmana također medijski posredovan senzacionalizam bez ikakvih ograda koji prodaje novine, povećava gledanost emisija na televiziji i izaziva rapidan porast broja klikova na web-portalima uključujući i društvene mreže.

U tom i takvom medijskom globalističkom svijetu 21. stoljeća koji živimo i u kojem pokušavamo opstati hladne glave i koliko god možemo zdravog razuma, strah i panika su sastavni dio medijski kreirane stvarnosti koja, ovisno o dužini trajanja ugroze, poprima kontekst globalne biblijske katastrofe, apokalipse i sudnjeg dana civilizacije i ljudske populacije na planetu Zemlji. I kao da to sve nije dosta, izvlače se primjeri pošasti iz prošlosti poput epidemije kuge u srednjem vijeku ili pak pendemije španjolske gripe koja je 1918. godine pokosila pola europskog stanovništvna preostalog nakon razaranja u Prvom svjetskom ratu. Uzimajući sve u obzir, i prošlost i sadašnjost, kad se radi o bolestima, zarazama, bakterijama i najopasnijoj od svih prijetnji zdravstvenoj sigurnosti svijeta - virusima nepoznatog podrijetla, potencijalno smrtonosnim u izvornom stanju i još gorih u mutirajućim verzijama, dojam je kako unatoč razvoju i napretku medicine, znanosti i tehnologije, ostajemo i dalje izloženi pogibelji bez apsolutne zdravstvene sigurnosti i zaštite, premda smo kao i mnogo puta dosad uspješno riješili ako ne sve onda golem broj prethodnih problema s virusima, zarazama i bolestima unatrag stotinjak godina, zahvaljujući naravno i cjepivima, prevenciji i boljim zdravstvenim uvjetima u većini zemalja svijeta. Problem je međutim što se nove zaraze nepredviđeno javljaju i tamo gdje se čini da su životni standard, zdravstvena zaštita i medicinska skrb na najvišoj razini. Kina nije iznimka, jer Wuhan jest velegrad s ne uvijek zadovoljavajućim sigurnosnim aspektima kad se radi o čistoći hrane (prokazana tržnica kao izvorište zaraze!), njezinu podrijetlu i načinu pripreme, no Kina cijela pa i Wuhan odavno nisu više izolirana azijska zabit s provincijama o kojima nitko ne vodi računa, nego područje napredne suvremenosti, obrazovanja i znanja.

I sad se u takvom okruženju dogodi da (ne)očekivano izbije epidemija koronavirusa, pa se cijelo čovječanstvo uplaši za svoje zdravlje i opstanak na planetu Zemlji. Pritom je opasnije od koronavirusa iz Wuhana širenje straha i panike dodatno posredovane medijima. Doduše, dijelom je to sve i razumljivo, jer porast broja umrlih (sad već gotovo 1000, iako je smrtnost i dalje ispod dva posto!) koja pokazuje da će SARS biti nadmašen, karantena za više od 50 milijuna ljudi u pokrajini Hubei, izolacija golemog japanskog kruzera sa 64-ero zaraženih u luci Yokohama (na brodu je i šestero hrvatskih državljana!), pojave zaraženih u SAD-u, Velikoj Britaniji, Italiji... nisu baš utješne vijesti.

BJESNILO U LJUDIMA
Naravno, mjere opreza sve su rigoroznije, uključujući i Hrvatsku. U nas srećom još nema zaraženih, iako je sumnjivih iz dana u dan sve više, pa je i u takvim okolnostima dobro došao propagandni film Ministarstva zdravstva da bi se spriječila panika. Osim toga, RH je prva u EU proteklog tjedna uvela mjere aktivnog nadzora ulaska u zemlju. Dakako, veliku ulogu u svemu tome ima i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), njihove izjave i tumačenja stanja dobivamo svakodnevno, pa kad se sve zbroji i poveže u cjelinu, imamo svojevrsnu VIRUSORAMU kakve do sada nije bilo. Drugim riječima, ako i nema, a zasad nema, mjesta panici, nije ugodno slušati i gledati sve to vezano uz koronavirus iz Kine. Nije baš utješno znati i da je nekakva umjetna inteligencija (AI) jedne kanadske tvrtke predvidjela epidemiju koronavirusa sedam dana prije svih! A što pak reći za azijske burze, ali i sve druge, na kojima konstantan pad vrijednosti dionica opasno prijeti novom velikom ekonomskom i financijskom krizom ne samu u Kini nego i cijelom svijetu. I to je važni dio problema, gledano u širem kontekstu, izazvanog strahom od pandemije koronavirusom, o čemu na ovim stranicama piše kolega Stanko Dabić.

Nakon svega što se do sada zbilo, ovotjednu priču o virusu i strahu od virusa čini su uputnim završiti onako kako smo temu i počeli, još jednim citatom, kao stvorenim za situaciju u kojoj se Kina u svijet nalaze posljednjih tjedana. Ta čast, da tako kažemo, pripast će Borislavu Pekiću, velikom crnogorskom književniku, autoru žanrovskog remek-djela "Bjesnilo" iz 1983. godine. Pekić je vezano uz epidemiju bjesnila, koju je tako maestralno i distopijski surovo obradio, zapisao: "Virus nema manje prava na ubijanje da bi živio nego što ga imaju ljudi da bi vladali!" A što se straha tiče, i tu je pokojni Pekić na margini zaraze bjesnilom poentirao na pravi način: "Strah je najčistije, najprirodnije, najčešće, najzdravije ljudsko osjećanje. Na strahu počiva vrsta. Strah inspirira nagon za održanjem."

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Nedavno je preminuo Li Wenliang, 34-godišnji kineski liječnik, koji je prvi upozorio na koronavirus u Wuhanu, objavivši da je sedmero pacijenata na lokalnoj tržnici oboljelo od virusa nalik na SARS te da su u karanteni u njegovoj bolnici.
Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u emisiji Hrvatskog radija “A sada Vlada” kazao je da zasad nema najava da bi koronavirus mogao usporiti gradnju Pelješkog mosta.
Pet britanskih državljana zarazilo se koronavirusom na skijalištu u francuskim Alpama, gdje su dijelili smještaj s osobom koja je prethodno boravila u Singapuru, priopćili su francuski zdravstveni dužnosnici.
Peking optužuje Washington
Sjedinjene Države svojim su postupcima stvarale i širile paniku nakon izbijanja epidemije koronavirusa u Kini umjesto da ponude bilo kakvu važniju pomoć, objavilo je kinesko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak kada je broj umrlih, 361, premašio broj žrtava SARS-a. SAD su bile prva država koja je objavila djelomično povlačenje svog diplomatskog osoblja i prva koja je nametnula ograničenja za putovanja kineskim turistima. “Sve što su učinili samo je stvorilo i širilo strah, a to je loš primjer”, rekla je glasnogovornica kinesog ministarstva Hua ChunyingHua. Washington je zabranio ulazak na američki teritorij svima koji nisu američki državljani, a dolaze iz Kine te je preporučio svojim državljanima da ne putuju u Kinu i da je napuste ako su u njoj. Ta je mjera izazvala veliko nezadovoljstvo za brojne Kineze i strance koji su u Kini i ne mogu se vratiti na posao, na sveučilišta ili obaviti planirano turističko putovanje u SAD-u. “Američka vlada nije nam dosad dostavila nikakvu znatniju pomoć”, izjavila je u oštrom tonu Hua Chunying i napomenula da je do sada primila medicinski materijal iz desetak zemalja kao što su Francuska, Japan, Turska, Pakistan, Iran, Rusija, Velika Britanija. (H/DJ)
Sve više i dobrih vijesti
I dok je trijumfalno obznanjeno kako Rusija i Kina zajedno rade na razvoju cjepiva, francuski institut Pasteur osnovao je svoj tim koji ima zadaću što brže razviti efikasno cjepivo. “Krajem kolovoza mogli bismo početi s kliničkim ispitivanjima i, ako sve bude u redu, dobiti cjepivo u roku od 20 mjeseci”, rekao je Christophe D’Enfert, znanstveni direktor instituta Pasteur. U međuvremenu je iz Tajlanda stigla vijest da su tomošnji liječnici uspješno izliječili dvoje pacijenata iz Wuhana zaraženih koronavirusom. Dr. Kriangsak Atipornwanich, liječnik u bolnici Rajavithi u Bangkoku, izjavio je kako je na 71-godišnjoj pacijentici koristio kombinaciju lijekova koji se koriste u liječenju osoba zaraženih HIV-om i virusom gripe. “Liječili smo pacijenticu u teškom stanju i rezultati su vrlo zadovoljavajući. Stanje pacijentice se vrlo brzo popravilo unutar 48 sati”, izjavio je dr. Atipornwanich. Još ranije australski znanstvenici uspješno su u laboratoriju uzgojili verziju novog koronavirusa, što je prvi uzgojeni virus izvan Kine, čime će pridonijeti bržem razvijanju cjepiva. Dobra vijest je stigla i iz Rima, gdje su izoliranjem koronavirusa znanstvenici dobili čisti mikropski uzorak od zaražene osobe umjesto uzgoja u laboratoriju. (H/DJ)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AFGANISTAN NA PREKRETNICI

Talibani dolaze, Amerikanci odlaze

2

TEMA TJEDNA: PANDEMIJA MIJENJA SVIJET, MIJENJA I HRVATSKU (II)

Stipan Tadić: Ne možemo biti slobodni bez odgovornosti

3

JE LI MOGUĆ ITALEXIT?

Manjak solidarnosti mogao bi pokopati Europsku uniju