Svijet
CDU JE ODLUČAN - NEMA KOALIRANJA S EKSTREMNOM DESNICOM

Potres na njemačkoj političkoj sceni, što poslije Angele Merkel?
Objavljeno 12. veljače, 2020.

Njemačku politika potresla je iznenadna najava da Annegret Kramp-Karrenbauer, predsjednica vladajuće Kršćansko-demokratske unije (CDU), desnog centra, namjerava podnijeti ostavku. U ponedjeljak je Kramp-Karrenbauer izjavila da će napustiti položaj predsjednice stranke i da neće tražiti da bude kandidat za kancelarku na sljedećim općim izborima, koji bi se trebali održati u jesen 2021. godine.

Godine 2018. Angela Merkel napustila je poziciju predsjednice CDU-a kako bi na njezino mjesto mogla zasjesti Kramp-Karrenbauer, nadajući se da će omogućiti uredan prijelaz vlasti u stranci, ali i dati joj dovoljno vremena da se pripremi za ulogu buduće kancelarke. No niz gafova tijekom 2019. oslabio je poziciju na kojoj je postavljena Kramp-Karrenbauer i oslabilo sam CDU.

Nakon fijaska u maloj istočnoj njemačkoj saveznoj državi Tiringiji zapečaćena je karijera Annegret Kramp-Karrenbauer kao predsjednice stranke. Naime, prošli listopadski izbori u toj saveznoj državi doveli su do složenih parlamentarnih manevara, pa je 5. veljače Thomas Kemmerich, vođa male liberalne stranke, izabran za državnog premijera s glasovima CDU-a i nacionalističke alternative za Njemačku (AfD). Ni jedan državni čelnik se nikada nije oslanjao na potporu AfD-a za preuzimanje vlasti. To je dovelo do oštre reakcije iz Berlina. Iako to nije bila formalna koalicija, takvim se glasovanjem prekršilo ono što se u javnosti smatra nepisanim pravilom da njemačke političke stranke ne surađuju s ekstremističkim strankama. To je određena vrsta "sanitarnog koridora" koji ni jedna releventna politička opcija neće prijeći. Takav odnos prema krajnjoj desnici u Njemačkoj se smatra civilizacijskim dosegom i drži se do njega do te mjere da je zbog toga i nesuđena buduća kancelarka morala odstupiti.

Nakon fijaska u Tiringiji reagirala je Angela Merkel, koja je iz Južne Afrike, gdje je bila u posjetu, opisala glasanje kao "neoprostivo" – kršeći čak nepisano pravilo da ne komentira domaće poslove tijekom putovanja u inostranstvo.

Slobodno mjesto na vrhu najmoćnije njemačke stranke nakon 1945. godine otvara raspravu o političkom smjeru zemlje u razdoblju nakon ere Angele Merkel, ocjenjuje britanski The Guardian napominjući kako se sada spominju imena najmanje četvero kandidata koji bi mogli doći na poziciju lidera stranke CDU.

Armin Laschet, 58-godišnji premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije i nepokolebljivi branitelj izbjegličke politike koju zastupa Angela Merkel, bio bi kandidat koji bi najvjerojatnije nastavio centristički politički pravac CDU-a odlazeće kancelarke. Suprotno njemu je Friedrich Merz, koji je u utrci za vodstvo stranke 2018. godine izgubio od Kramp-Karenbauer, simbolizira odstupanje od ere Angele Merkel i povratak CDU-a tradicionalnim konzervativnijim korijenima. Treći je kandidat Markus Söder, guverner Bavarske. Potječe iz Krišćansko-socijalne unije (SCU), tradicionalne konzervativnije sestrinske stranke CDU-a i mogao bi lako pripremiti stranku za koaliciju sa Zelenima. Tijekom prošlotjednog političkog potresa u Tiringiji Soeder je najbrže reagirao – osudivši bilo kakav oblik suradnje s krajnje desnim strankama. Kao mogući nasljednik liderki CDU-a spominje se i 39-godišnji Jens Spahn, nekada glasan kritičar Angele Merkel, koji se, ističe britanski Guardian, smirio otkako je preuzeo ministarstvo zdravlja, a nedavno je i branio migrantsku politiku kancelarke. V.T.
4

moguća nasljednika Angele Merkel spominju se za sada
Možda ste propustili...

VIŠE OD 100.000 OBOLJELIH

U Španjolskoj 9000 umrlih

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana