Magazin
INTERVJU: ZDENKO ADROVIĆ

Određene interesne skupine žele profitirati od mogućih odšteta
Objavljeno 1. veljače, 2020.
ZDENKO ADROVIĆ PREDSJEDNIK JE HUB-a, HRVATSKE UDRUGE BANAKA

Vezani članci

INTERVJU: GORAN ALEKSIĆ

Najveći krivci u slučaju švicarski franak su bankarski menadžeri

TEMA TJEDNA: KREDITI U ŠVICARCIMA - POČETAK KRAJA ILI KRAJ POČETKA (II)

Hrvoje Travnikar: U Hrvatskoj ne postoji kultura učenja financijske pismenosti

Razgovor sa g. Zdenkom Adrovićem, predsjednikom Hrvatske udruge banaka (HUB), započeli smo s pitanjem vezanim uz ostavke šefova dviju velikih banaka u Hrvatskoj, Miljenka Živaljića, predsjednika Zagrebačke banke, te Michaela Müllera, Austrijanca koji je vodio Raiffeisen banku.

Kako komentirate spomenute ostavke čelnika uglednih banaka kakve su ZABA i RBA?

- Gospodin Miljenko Živaljić podnio je 20. siječnja 2020. ostavku na mjesto predsjednika Uprave Zagrebačke banke iz osobnih razloga, a gospodin Michael Müller je na vlastiti zahtjev podnio neopozivu ostavku, što smatramo ispravnim i profesionalno odgovornim činom s obzirom na negativnu percepciju javnosti u vezi sa spornim natječajem za agenciju za odnose s javnošću. Vjerujemo da će rezultati nadzora HNB-a pokazati kako se radilo o nenamjernoj i nespretnoj, ali po reputaciju RBA štetnoj radnji koja u svojoj osnovi nije sadržavala nikakve protuzakonite namjere.

PRAVNO PITANJE
Objektivno gledano, dojam neutralnog promatrača je da se oko svega toga stvara nepotreban medijski pritisak prije odluke Vrhovnog suda. Vaš komentar?

- Iznošenje velikih očekivanja u vezi s tim procesom dovelo ga je do točke da se pod takvim pritiskom dovode u pitanje načela koja je potrebno poštovati kako bi se osigurao kvalitetni pravni proces. Međutim, smatramo kako u Vrhovnom sudu sjede ljudi koji i te kako imaju snage i znanja donijeti odluku koja će biti utemeljena na pravu i zakonima, a ne zbog bilo kojeg drugog razloga.

Predsjednik Vrhovnog suda napomenuo je da u posljednjih godinu dana političari koriste saborsku govornicu i konferencije za novinare kako bi posredno ili neposredno slali poruku o tome kako je potrebno suditi. Smatramo da je u ovom slučaju takvo ponašanje Gorana Aleksića potpuno neprimjereno s obzirom na to da se na taj način provodi kontinuirani pritisak na sudove u Hrvatskoj te prejudicira ishod postupaka i sugerira sadržaj odluka u predmetima vezanim uz slučaj švicarac. Shodno tome, smatramo da DORH treba provjeriti legitimnost i vrstu pritiska saborskog zastupnika.

SPREMNI NA NAJGORE
U jednom od prethodnih intervjua, među ostalim, kazali ste kako je Zakon donesen u Saboru, konverzija provedena i bila je prisilna za banke, pa nema logike da se sada proglasi ništetnom. Možete li nam to malo šire pojasniti?

- Vrhovni sud Republike Hrvatske je 11. prosinca 2019. prihvatio prijedlog Općinskog suda u Pazinu za rješavanje pitanja važnog za jedinstvenu primjenu prava. Pravno pitanje u tom oglednom postupku glasi: "Je li sporazum o konverziji sklopljen na osnovi Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkim kreditima nepostojeći ili ništetan u slučaju kada su ništetne odredbe osnovnog ugovora o kreditu o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli?.

Hrvatska udruga banaka smatra da je pitanje korisno i da će pridonijeti boljem shvaćanju problematike ako će Vrhovni sud biti u mogućnosti razriješiti dvojbe u pogledu pravnih učinaka konverzije, čime će biti stvoren temelj za brže i jednostavnije razrješenje tematike CHF-a. Sudovi pred kojima se vode pojedinačni sporovi vezano uz kredite u francima bit će potom vezani zauzetim shvaćanjem Vrhovnog suda do mjere koliko će zauzimanja pravnog shvaćanja biti bezuvjetno.

S obzirom na to da je cilj Zakona o konverziji bio trajno rješenje problema za potrošače, smatramo da je malo vjerojatno da bi konverzija koja je provedena po zakonu, a koji je izglasao Hrvatski sabor, i koja je bila prisilna za banke, bila proglašena ništetnom. Osim toga, potpisanim dodatcima ugovora u skladu s posebnim Zakonom, svi su kreditni dužnici stavljeni u isti financijski položaj, pri tome vodeći se općim načelom zaštite potrošača EU-a kojim se osigurava ravnopravan, a nikako povoljniji položaj u odnosu na dužnike koji su ugovorili kredite u drugim valutama.

Bez nakane da prejudiciramo presudu VS-a, što ako se konverzija proglasi ništetnom, hoće li banke doista ostati bez polovine ukupnog kapitala?

- Nakon gubitaka u konverziji iz 2015., kojom su dužnici u CHF stavljeni u isti financijski položaj kao dužnici uz eursku valutnu klauzulu, i u kojoj je cjelokupan trošak prebačen na banke u iznosu od preko sedam milijardi kuna, nastavljeni su razni sudski sporovi po raznim osnovama što je suprotno cilju Zakona o konverziji.

Sigurno je da će u slučaju negativne odluke Vrhovnog suda za banke troškovi biti osjetno veći od troškova koji su se do sada pojavili za banke, a posljedice za njihov kapital i stabilnost financijskog sustava te šire, za pravnu sigurnost ulagača i poslovnih subjekata, bit će nepredvidive. Nadamo se da pravno stajalište Vrhovnog suda neće biti takvo, a ako će biti nepovoljno za banke, postoji mogućnost da će rezervacije (gubitci), koje banke moraju iskazati u visini vjerojatnosti gubitka, biti velike. Trenutno ne možemo procijeniti točne iznose rezervacija i gubitaka, ali pripremamo scenarije za sve moguće ishode.

Koliko cijeli taj slučaj, bez obzira na odluku VS-a, remeti poslovanje i stabilnost bankarskog sustava u RH, kao i mogućnosti investicija, gospodarskog rasta...?

- Visoka kapitalizacija hrvatske banke čini jednima od najsigurnijih u svijetu te u ovom trenutku nije ugrožen financijski sustav u Hrvatskoj. Međutim, pravna sigurnost je jedan od ključnih čimbenika za rast investicija i ekonomije u cjelini.

Trenutno je u tijeku složen postupak pregleda kvalitete imovine banaka, koji je uvjet za sklapanje Sporazuma o bliskoj suradnji HNB-a i ECB-a te uvođenje eura u Hrvatskoj. U slučaju negativnih presuda Vrhovnog suda, dodatni gubitak od oko 25 milijardi kuna za banke (prema procjenama nezavisnih stručnjaka) neće se moći ignorirati u okviru pregleda kvalitete imovine.

Potencijalni gubitci banaka mogu se odraziti i na pad realnog BDP-a s negativnim posljedicama na broj zaposlenih te stvoriti krizu domaćeg povjerenja. U kriznoj situaciji država ima negativnu percepciju u očima kreditora i investitora, što uz pravnu nesigurnost predstavlja ogroman rizik za sve buduće investicije u Hrvatsku.

Za građanstvo je direktna posljedica moguća u vidu veće razlike između kamatnih stopa na kredite i depozite s obzirom na to da se banke kreditiraju iz vlastitog, ali i većim dijelom tuđeg novca. To znači da bi se kamatna marža morala dugoročno povećati i da će štetu na kraju platiti vlasnici i klijenti banaka. Takav scenarij bio bi krajnje nepravedan i neprimjeren. Podsjećamo da hrvatski građani u ovom trenutku uživaju povijesno najniže kamatne stope na sve kredite te da su one niže od kamatnih stopa u usporedivim zemljama Europske unije (koje još nisu uvele euro).

PRITISAK NA SUDSTVO
Zaključno - je li slučaj franak u međuvremenu tijekom proteklih sedam godina poprimio i politikantski i demagoški kontekst? Drugim riječima, u čijem je zapravo interesu neprestano prozivanje banaka od strane g. Aleksića i tko iza toga svega stoji, čiji interesi, ne ulazeći sad u opravdane zahtjeve da se oštećenima pomogne...?

- Slučaj franak je kompleksan i vrlo specifičan problem koji se pojavio u Europi, a u Hrvatskoj je ugrozio pravnu sigurnost za vjerovnike, odnosno investitore. Udruga Franak već niz godina aktivno zagovara interese potrošača, odnosno korisnika kredita s valutnom klauzulom u CHF-u. Međutim, u Udruzi Franak su se tijekom proteklih sedam godina dogodili višestruki raskoli zbog različitih interesa i neslaganja. Sukladno tome, vodstvo Udruge Franak danas čine drugi ljudi u odnosu na početak djelovanja udruge. Smatramo da postoje razlozi za raskole u Udruzi Franak te da su određene interesne skupine pronašle način na koji mogu profitirati od mogućih odšteta.

Najistaknutiji član Udruge Franak, g. Goran Aleksić, stvorio je političku karijeru na temelju aktivističke borbe i koristi sve mogućnosti kako bi provodio pritisak na sudstvo te mobilizirao potrošače na tužbe protiv banaka bez predstavljanja svih relevantnih informacija. Mi smatramo kako je iznimno važno svakom građaninu koji je imao kredit u CHF-u predočiti sve potrebne informacije jer situacija nije jednostavna za potrošače, banke i ekonomiju u cjelini kako se prikazuje u posljednje vrijeme. (D.J.)
Potencijalni gubitci banaka mogu se odraziti u padu realnog BDP-a s negativnim posljedicama na broj zaposlenih te stvoriti krizu domaćeg povjerenja...
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

AFGANISTAN NA PREKRETNICI

Talibani dolaze, Amerikanci odlaze

2

TEMA TJEDNA: PANDEMIJA MIJENJA SVIJET, MIJENJA I HRVATSKU (II)

Stipan Tadić: Ne možemo biti slobodni bez odgovornosti

3

JE LI MOGUĆ ITALEXIT?

Manjak solidarnosti mogao bi pokopati Europsku uniju