Jedna ovotjedna izjava premijera Plenkovića nije nimalo bezazlena, jer se osim smjene ministra Kujundžića ticala i šireg konteksta unutar aktualne virusne prijetnje koja se nadvila nad svijetom, a ne samo nad Kinom. "Ministarstvo zdravstva je bitno, odgovornosti koje imamo u ovom trenutku kao predsjedajući i kao zemlja koja se zajedno s drugima mora pripremiti za obranu od šireće epidemije koronavirusa zahtijevaju puni fokus ministra na te teme. U ovom trenutku Kujundžić je, prije svega, bio fokusiran na teme koje nisu imale veze s Ministarstvom zdravstva", izjavio je Plenković i poentirao na pravi način.
Bilo kako god, ni Hrvatska nije osamljeni otok niti to smije biti kad se radi ne samo o uobičajenim svjetskim temama i problemima nego i kad se radi o i te kako potencijalno opasnoj ugrozi njezinih građana, zdravstvenoj sigurnosti, konkretno prevenciji i zaštiti od trenutačno najvećeg izazova - širenja koronavirusa iz kineskog Wuhana na cijeli svijet! Pritom činjenica kako su kineske vlasti naredile karantenu za više od 60 milijuna ljudi u širem području izloženom zarazi dodatno izaziva nelagodu i potiče širenje straha od nove pandemije slične onoj Španjolske gripa koja je nakon Prvog svjetskog rata pokosila desetke milijuna Europljana. U cijeloj toj kaotičnoj situaciji, utješna je vijest stigla iz Australije. Njihovi su znanstvenici objavili da su uspješno u laboratoriju uzgojili verziju novog koronavirusa, što je prvi uzgojeni virus izvan Kine, te su kazali kako će podijeliti WHO-u i znanstvenicima uzorke koronavirusa čime će pridonijeti bržem razvijanju cjepiva.
O najnovijoj zarazi koronavirusom u Kini, temi koja je u središtu pozornosti svih svjetskih medija, zdravstvenih djelatnika i znanstvenika epidemiologa, razgovarali smo sa
Zvjezdanom Lovrić Makarić, dr. med., spec. epidemiologije, iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu.
Za početak, prva ste epidemiologinja u Hrvatskoj sa završenim programom EPIET. Što nam o tome možete reći, što program obuhvaća, koje sve zadaće?
- Europski program u području osposobljavanja za epidemiološke intervencije (European Programme for Intervention Epidemiology Training, EPIET) europska je inačica specijalizacije iz epidemiologije i u nekim dijelovima je istovjetna, dok se u nekim dijelovima znatno razlikuje od specijalizacije iz epidemiologije u Hrvatskoj. Polaznici tijekom edukacije stječu kompetencije u području provođenja praćenja, sprječavanja i suzbijanja bolesti. Program ukupno traje dvije godine i pretežito je usmjeren na epidemiologiju zaraznih bolesti.
Sam program organizira Europski centar za sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (ECDC, engl. European Centre for Disease Prevention and Control), a uključuje teoretsku nastavu i vježbe. Program polaznicima omogućuje stjecanje iskustva sudjelovanja u međunarodnoj edukaciji, poboljšanje kompetencija te umrežavanje s drugim stručnjacima. Nakon dvogodišnjeg obrazovanja diplomandi programa EPIET smatraju se stručnjacima u primjeni epidemioloških metoda za dobivanje dokaza u vođenju javnozdravstvenih intervencija prilikom sprječavanja i kontrole zaraznih bolesti. Program sam pohađala u razdoblju 2016. - 2018. godine, tijekom kojeg su mi mentori bili prof. dr. sc. Branko Kolarić s Medicinskog fakulteta u Rijeci, Kostas Danis iz Santé publique France (Francuska nacionalna agencija za javno zdravstvo) tijekom prve godine te Frantiska Hruba, ECDC, tijekom druge godine.
KRIZNI PROTOKOL
Posljednjih dana svjetski mediji bave se pojavom novog koronavirusa u Kini. Zabilježeni su i prvi smrtni slučajevi, Wuhan je u izolaciji i čini se da situacija nije nimalo bezazlena. Kakvi su zapravo koronavirusi, po čemu se razlikuju od drugih i kakve probleme izazivaju?
- Koronavirusi (CoV) su skupina virusa koji mogu prouzročiti infekcije kod ljudi i različitih životinja, uključujući ptice i sisavce poput deva, mačaka i šišmiša. Koronavirusi jesu zoonoze, što znači da se mogu prenijeti sa životinja na ljude. Poznato je da sedam koronavirusa može zaraziti ljude i prouzročiti bolest. Ljudski koronavirusi uglavnom prouzročavaju blage do umjerene bolesti kod ljudi diljem svijeta (poput obične prehlade), a MERS (eng. Middle East Respiratory Syndrome) koronavirus i SARS (eng. severe acute respiratory syndrome) koronavirus mogu prouzročiti teže respiratorne bolesti.
Najčešće humani koronavirusi prouzročavaju blage do umjerene bolesti gornjih dišnih puteva, poput obične prehlade. Većina ljudi zarazi se tim virusima u nekom trenutku svog života te je bolest kratkog trajanja sa simptomima curenja nosa, glavoboljom, kašljem, grloboljom, povišenom temperaturom itd. MERS-CoV i SARS-CoV mogu izazvati teže simptome te dovesti do smrti
oboljelih. Simptomi MERS-a obično su povišena tjelesna temperatura, kašalj i otežano disanje koje može dovesti i do upale pluća. Slučajevi MERS-a javljaju se najčešće na Arapskom poluotoku. Simptomi SARS-a često uključuju vrućicu, zimicu i bolove u tijelu te upalu pluća. Od 2004. godine nigdje u svijetu nije zabilježen slučaj SARS-a.
Trenutno aktualna situacija u kineskom gradu Wuhanu prouzročena je novom vrstom koronavirusa (2019-nCoV) kakav nije bio poznat. Epidemije novih virusnih infekcija među ljudima uvijek su od interesa za javno zdravlje, pogotovo kada nam do kraja nisu poznate sve karakteristike virusa. Oboljeli od 2019-nCoV su do sada otkriveni u nekoliko zemalja Azije, ali i u Australiji, Europi i Sjevernoj Americi. Većina oboljelih izvan Kine osobe su koje su prije bolesti boravile u Kini. Prvi slučajevi u Europi potvrđeni su u Francuskoj te Njemačkoj tako da se ne može isključiti mogućnost unosa virusa i u Hrvatsku. Međutim, čak ako i dođe do toga, puno se može učiniti na sprječavanju njegova daljnjeg širenja adekvatnim provođenjem mjera rane detekcije takvog oboljelog i sprječavanja i suzbijanja njegova daljnjeg širenja (hospitalizacija i izolacija oboljelih, obrada i praćenje kontakata itd.). U tu svrhu izrađen je i protokol o postupanju zdravstvenih djelatnika u slučaju dolaska osobe sa sumnjom na obolijevanje od novog koronavirusa kako bi naše zdravstvene službe bile spremne za takav događaj.
JOŠ BEZ CJEPIVA
Kakvi su simptomi ovog novog koronavirusa, tko je najviše izložen zarazi, i kakva se terapija preporučuje...?
- Prema dostupnim informacijama, novi koronavirus izaziva povišenu tjelesnu temperaturu i simptome od strane dišnog sustava (kašalj, otežano disanje) koji su posljedica infekcije dišnog sustava ili upale pluća kod teže oboljelih. Oboljeli pokazuju širok spektar simptoma te se čini da većina oboljelih ipak ima blagu bolest, a da kod oko 20 % osoba bolest napreduje do teške bolesti, uključujući upalu pluća, respiratorno zatajenje, a u nekim slučajevima i smrt. Osobe s priležećim kroničnim bolestima sklonije su razvoju teške bolesti.
Zasad ne postoji specifično liječenje za tu bolesti pa se klinički pristup temelji na kliničkom stanju pacijenta. Suportivna terapija (potporna terapija i praćenje - terapija kisikom, nadoknada tekućine, antivirusni lijekovi itd.) za oboljele osobe pokazala se vrlo učinkovitom. Trenutno nema cjepiva protiv koronavirusa.
Iako je najvjerojatniji primarni izvor ove epidemije životinjskog podrijetla, još se istražuje točan izvor i način prijenosa virusa 2019-nCoV. Prijenos s čovjeka na čovjeka potvrđen je, ali potrebno je više informacija za procjenu punog opsega ovog načina prijenosa. Izvor zaraze nije poznat i još uvijek može biti aktivan.
Može li stanje izmaknuti kontroli i virus se proširiti svijetom, kakve mjere opreza valja provoditi?
- S obzirom na nepoznanice o putevima prijenosa, putnicima u međunarodnom prometu koji putuju na zarazom zahvaćena područja savjetuje se pridržavanje uobičajenih mjera opreza, kao što se inače savjetuje radi smanjenja rizika od drugih bolesti na putovanjima: izbjegavanje bliskog kontakta s osobama koji imaju simptome bolesti; često pranje ruku, posebno nakon kontakta s bolesnim ljudima ili njihovom okolinom; izbjegavanje bliskog kontakta sa živim ili uginulim životinjama; konzumiranje pravilno termički obrađenih namirnica, pijenje flaširane vode bez leda; izbjegavanje nezaštićenog spolnog odnosa s osbama čije je zdravsteno stanje nepoznato; izbjegavanja dijeljenje pribora za injektiranje lijekova (ili ilegalnih opojnih sredstava) s drugim osobama.
PTIČJA GRIPA
Slušamo da se pojavio iznova i virus koji izaziva ptičju gripu? Kolika je mogućnost za izbijanje epidemije, i u Hrvatskoj?
- Prema podatcima Ministarstva poljoprivrede proteklog tjedna potvrđeni su slučajevi visokopatogene influence ptica u nekoliko europskih zemalja u uzgojima peradi koji su prouzročeni virusom gripe A, podtip H5N8. Do sada nigdje nije zabilježen ni jedan slučaj bolesti ljudi izazvan tim podtipom virusa ptičje gripe. Ptičja gripa prvenstveno izaziva bolest kod ptica i peradi, a ne u ljudi. Razni podtipovi virusa ptičje gripe izazivaju blažu ili težu bolest u ptica i za sve su te viruse gripe prirodni domaćin ptice selice, prvenstveno one koje borave na vodi i uz vodu. Ipak neki virusi ptičje gripe povremeno mogu prijeći na ljude i izazivati bolest npr. A/H5N1 i A/H7N9. Međutim, ti virusi nemaju potencijal za interhumano širenje (prijenos s čovjeka na čovjeka), a pogotovo nemaju epidemijski potencijal. Većina ljudskih slučajeva virusa gripe A (H5N1) i A (H7N9) povezana je s izravnim ili neizravnim kontaktom sa zaraženom živom ili mrtvom peradi. Tako da je suzbijanje bolesti u životinjskom izvoru ključno za
smanjenje rizika za ljude.
Općenito preporuke za mjere opreza kod virusa ptičje gripe su: izbjegavanje kontakta s pticama selicama i peradi ako su bolesne, a osobito ako se pronađu mrtve; redovito i pravilno pranje ruku sapunom i toplom vodom; posebno su važne higijenske mjere pri rukovanju namirnicama i pripremi hrane, kao i mjere termičke obrade (kuhanje, prženje, pečenje) namirnica (mesa, jaja i dr.) te da se osobe koje su bile u kontaktu s bolesnim pticama/peradi kao što su djelatnici farmi, veterinari, lovci trebaju javiti nadležnom epidemiologu radi procjene potrebe zdravstvenog nadzora.
Razgovarao: Darko JERKOVIĆ
Epidemije novih virusnih infekcija među ljudima uvijek su od interesa za javno zdravlje, pogotovo kada nam do kraja nisu poznate sve karakteristike virusa.
Izrađen je protokol o postupanju zdravstvenih djelatnika u slučaju dolaska osobe sa sumnjom na obolijevanje od novog koronavirusa kako bi naše službe bile spremne reagirati.
Sve više teorija urote
Uz novi koronavirus stigle su i nove teorije urote.
Nedavno je BBC donio popis onih najefektnijih:
Virus je počeo jedenjem šišmiševe
juhe u jednom restoranu u Wuhanu.
Epidemija je planirana u tajnim
centrima moći u SAD-u i Velikoj Britaniji.
Novo biološko oružje: Neki tvrde da
se radi o kineskom, a neki američkom.
Špijunska afera: Osveta zbog suspendiranja
istraživača iz kanadskog laboratorija.
Video medicinske sestre iz Wuhana:
Tvrdi da je zaraženo više od 90.000 osoba.
Proglašena totalna karantena
Kineska provincija Hubei, iz koje se epidemije koronavirusa proširila po cijeloj zemlji i inozemstvu, priopćila je da je još 25 pacijenata umrlo u toj provinciji od posljedica virusa i izvijestila o 840 novih obolijevanja. Zdravstvene vlasti Hubeija navele su u izjavi da je provincija do kraja utorka zabilježila ukupno 125 smrtnih slučajeva i 3554 pojedinačne pojave bolesti. Epidemija je izbila u glavnom gradu provincije, Wuhanu, a većina smrtnih slučajeva i potvrđeni slučajevi potječu iz toga grada. Stručnjaci procjenjuju da je broj aktualnih slučajeva trenutno prešao 40.000 te da će epidemija trajati nekoliko mjeseci. Provincija Hubei ima 57 milijuna stanovnika, a osim glavnog grada Wuhana, koji ima gotovo deset milijuna građana, još je petnaestak velikih gradova s između milijun i šest milijuna stanovnika. U Hubei su zrakoplovom stigle ekipe vojnih medicinskih stručnjaka. Sve podsjeća na neki holivudski film katastrofe, a proglašena je stroga karantena ne samo u Wuhanu nego u cijeloj provinciji s više od 40 milijuna ljudi. Zbog opasnosti od masovnog širenja zaraze, u mnogim kineskim gradovima otkazane su proslave lunarne Nove godine. A koliko je situacija dramatična, svjedoči i odluka vlasti u Pekingu da se nova bolnica u Wuhanu izgradi u ekspresnom roku od tjedan dana! (H/DJ)
Evakuacija hrvatskih državljana
Da je stanje teško priznao je još proše subote navečer i predsjednik Xi Jinping upozoravajući da se širenje zaraze koja je buknula u prosincu u Wuhanu ubrzava. Kineske vlasti inače rijetko kad priznaju postojanje nekog većeg problema pa istup svemoćnog šefa kineske komunističke partije pokazuje svu ozbiljnost situacije na terenu izloženom zarazi. Direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus objavio je da će otputovati u Kinu kako bi razgovarao s vlastima o načinima zauzdavanja epidemije. WHO je prvom izjavom naglasio da je još prerano objaviti međunarodno izvanredno stanje, no u drugom priopćenju upozoreno je na globalnu opasnost od pandemije. Inače, Francuska, SAD i Japan užurbano evakuiraju svoje državljane iz zone karantene, diplomatsko osoblje i građane blokirane u Wuhanu, a i druge su zemlje u komunikaciji s Pekingom kako bi evakuirale svoje građane. Pokrenuta je i procedura da se četvero hrvatskih državljana iz ugrožene zone Wuhana, epicentra epidemije opasnog koronavirusa, što prije evakuira na sigurno te ih se preko karantene u Francuskoj prebaci u Hrvatsku, makoliko taj sigurnosni proces trajao. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) odmah je po izbijanju zaraze savjetovalo da se ne putuje u to područje. (H/DJ)