DONJI MIHOLJAC - Povoljno vrijeme produljilo je sezonu gljiva, a samo bolji poznavatelji mogu i sada, usred zime, naći više vrsta gljiva, među kojima su neke vrlo cijenjene.Iako smo već duboko zagazili u siječanj, Branko Kezerle, zaljubljenik u prirodu i gljivarenje, ne prestaje s aktivnostima. Još uvijek pronalazi lijepe primjerke, a riječ je uglavnom o vrstama koje su se i inače brale posljednje u sezoni. Zima je pravi eldorado za bukovaču.

- Volim provoditi vrijeme u prirodi, kombiniram ugodno s korisnim – ugodan odmor na svježem zraku s korisnim "lovom" na gljive. Berem gljive cijelu godinu, uglavnom u šumama oko Donjeg Miholjca i uz Dravu. Uz malo upornosti i poznavanja staništa i usred zimskog razdoblja mogu se pronaći gljive. I sada u siječnju redovito berem gljive, a pronalazim bukovače, baršunastu panjevčicu i judino uho. Bukovača je svima poznata i o njoj se mogu mnoge priče ispričati. Poznato je da je jestiva, ali manje je poznato da ima ljekovita svojstva. Ima antitumorne i antivirusne učinke, jača imunitet te snižava razinu kolesterola i triglicerida. Treba napomenuti da uzgojni oblik bukovače ima manje ljekovitih svojstava, tako da si treba dati truda i otići u prirodu. Od kasne jeseni, kao i tijekom zime, na panjevima, ali i stablima, naći ćete odličnu jestivu bukovaču. Ona je u kraju uz Dravu posebno popularna i najčešće se pronalazi uz drvo vrbe i topole, iako se divni primjerci pokazuju i na orahu i grabu. To su buseni od četiri do pet, pa i više kilograma. Dok nije debeli minus, bukovača je aktivna – kaže Kezerle, predsjednik Udruge gljivara Donji Miholjac. Navikao je ovaj strastveni gljivar da u ovo vrijeme bere i baršunastu panjevčicu, a koja se može ponekad naći i ispod snijega. Zbog izgleda je lako uočljiva, a staništa su joj drvo i panj vrbe ili topole. Na ovim gljivama, kaže Branko, jestivi su samo klobuci jer je stručak vrlo žilav.

- Baršunasta panjevčica zbog ljekovitih svojstava povoljno djeluje na probavni sustav. Osim panjevčice, zimu voli i judino uho, gljiva koja se može pronaći na bazginim granama. Ovoj gljivi se čak pripisuju i afrodizijačka svojstva, a popis ljekovitih je poduži. Smanjuje razinu šećera u krvi i krvni tlak, imunostimulator je i što je vrlo zanimljivo, koristi se kao protuotrov kod trovanja gljivama. Jestiva je i sirova, ali uz ograničeno konzumiranje od četiri do pet komada - upozorava Kezerle, te dodaje da je i sezona nejestivih gljiva, te se lako može naći puranov rep.

Da klimatske promjene djeluju na prirodu, kaže Kezerle, pokazuju nove vrste gljiva koje se pojavljuju na miholjačkom području.

- Dvadeset godina, koliko se intenzivnije bavim gljivaranjem, nisam našao pepeljastu lisičicu, međutim sada se pojavljuje. Klima je učinila svoje. Neke gljive nestaju, a neke se pojavljuju. Sve je to meni zanimljivo promatrati i proučavati, kaže Kezerle, koji je poznat i po pripremi kulinarskih specijaliteta s gljivama.