SAJAM - oblik javno organiziranoga periodičnoga tržišta na kojem se prostorno i vremenski koncentriraju ponuda i potražnja radi izravnoga trgovanja izloženom robom (robni sajam), ili zaključivanja trgovinskih poslova na temelju izloženih uzoraka (sajamskih uzoraka).

l U prošlosti se trgovalo poljoprivrednim proizvodima, napose stokom te obrtničkim i rukotvornim predmetima potrebnim na gospodarstvu i u kućanstvu, a u novije doba robnim uzorcima svih proizvodnih djelatnosti. Takav način trgovanja pojavio se u antici, a posebice se razvio u Europi od ranoga srednjeg vijeka. Sajmovi su nastajali u hodočasničkim ili prometno pogodnim mjestima, pa su često bili zametci potonjih gradova. Križarski ratovi, koji su potaknuli trgovanje na daljinu, utjecali su na porast njihova značenja. Osnivanje sajmova bila je kraljevska povlastica, pa je u kasnom srednjem vijeku sajmišno pravo bilo najvažnija povlastica gradova. Trgovanje je bilo uglavnom povezano sa svetkovanjem nekih vjerskih blagdana, a na sajmovima se dopunjavalo gošćenjem i zabavnim priredbama. U novom vijeku promijenila se bit dotadašnjih sajmova - proizvodi se ne prodaju više izravno, već se izlažu uzorci na osnovi kojih se zaključuju trgovački ugovori. Na općim sajmovima izlažu se uzorci svih grana industrije i obrta, a na specijaliziranim uzorci proizvoda jedne ili nekoliko srodnih proizvodnih ili uslužnih djelatnosti.