Objavljeno 22. siječnja, 2020.
Armin Tatarević: I struktura zatvorenika se promijenila, puno je više stranaca
Bijeg zatvorenika Ivana Đorđevića (31), nepravomoćno osuđenog za krijumčarenje ljudi, ponovo je pokrenuo pitanje koliko su hrvatski zatvori sigurni i dobro čuvani.
Neiskustvo
Đorđević je uhvaćen u ponedjeljak navečer na području Zagreba, a protiv pravosudnih policajaca kojima je pobjegao iz KB-a sestara milosrdnica pokrenut je stegovni postupak. Podsjetimo, muškarac sa srbijanskim državljanstvom pobjegao je iz sanitarnog čvora iako je bio pod neposrednim nadzorom dvaju službenika pravosudne policije.
Jana Špero, pomoćnica ministra pravosuđa, kazala je da je zatvorenik pobjegao zbog propusta pravosudnih policajaca, jer nisu primijenili sve potrebno osiguranje. Međutim, kako ističu poznavatelji iz sustava, dva su pravosudna policajca koja su čuvala zatvorenika "mladi dečki bez potrebnog iskustva", a starijih djelatnika nije bilo na raspolaganju.
- Sada nas ima još manje nego prije i radimo još više. Nedavno su bili praznici i radili smo uz pojačane mjere, ljudi su umorni i gube koncentraciju, nema nas dovoljno ni za godišnji, ljudi odlaze na bolovanje. Imamo mladih koji odlaze i ovo su dva dečka koja nisu bila dovoljno informirana o osobi koju su čuvala. Ne opravdam taj čin bijega, ali nije mi jasno zašto im nisu dali lisičine za noge. Očito je on planirao bijeg. Pitanje je i je li izostala procjena osobe koja daje nalog za pratnju zatvorenika. Je li pravosudnim policajcima rečeno o kome se radi, s obzirom na to da se radilo o dva mlada čovjeka koja inače ne rade takve poslove, nego su raspoređena na poslove oko zatvora? No da je dežurni službenik i htio s njima poslati nekoga od starijih, nije mogao jer ih u tom trenutku nije bilo - kaže Armin Tatarević, predsjednik Sindikata pravosudne policije Hrvatske.
Ističe kako je opet vidljivo da pravosudnih policajaca nema dovoljno, a iako su od ministra pravosuđa tražili da i oni dobiju plaće kakve ima redovita policija, ništa se nije dogodilo. U Hrvatskoj ima 1600 pravosudnih policajaca, a zatvorenika je trostruko više.
Loši uvjeti
- Odmah je u zatvorskom sustavu potrebno od 450 do 500 novih ljudi, a one koji žele u mirovinu puštaju na kapaljku zbog potrebe službe. Puštaju samo one koji imaju uvjete za starosnu mirovinu. Ne žele platiti prekovremene sate i ako imate 16 odrađenih sati, dobijete dva dana slobodno. Kada ste na slobodnim danima, nitko vas ne zamjenjuje. Tada jedan čovjek radi na dva odjela. Uopće više nemamo kontrole soba jer se fizički to ne može stići. Zatvorenicima se moraju dati obroci, terapije i sve što im pripada, a kada nam zatvorenik nešto želi reći, jednostavno moramo tražiti da to ostavi za poslije. Onda ostanemo bez korisnih informacija i za zatvor, ali i za policiju. U zatvoru se stalno nešto kuha, ali više ništa u njima nije pod kontrolom pravosudne policije. Iz Ministarstva govore da mi stalno nešto "izvodimo", ali krajnje je vrijeme da se svi suoče s problemom i nešto učine - dodaje Armin Tatarević, navodeći kako se struktura zatvorenika potpuno promijenila.
- U zatvorima imamo povećanje broja stranaca za više od 150 posto, oni su spremni na sve i vrhunski su kriminalci, a radi se kao prije 20 godina i ništa se ne ulaže u pravosudnu policiju. U zatvorima se pronalaze ogromne količine droge i mobitela, još nam samo fali da koji dan pronađemo i oružje. Svaki zatvor ustanova je za sebe i tu više nema kontrole. Dnevno samo iz Remetinca moramo prepratiti od 40 do 50 zatvorenika na sudske rasprave i onda za cijeli zatvor ostane jedan policajac, koji nadgleda dva ili tri odjela - kaže predsjednik Sindikata pravosudne policije RH. Ističe kako tečaj za njihove nove kolege traje dva mjeseca i tada dođe netko i čita im zakone umjesto da im iz iskustva prezentira kako raditi.
- Tim mladim ljudima treba više obuke. Taj posao možete raditi samo ako imate autoritet i iskustvo, jer vas samo u tom slučaju zatvorenici cijene. Možete misliti što njih zanima kakvu školu imate. I uvjeti u zatvorima su također loši. Primjerice, u Remetincu ima deset žena u jednoj sobi, a nitko im ne želi kupiti vodokotlić. Imaju WC čučavac. Zatvor Osijek jedan je od rijetkih svijetlih primjera, ali i to je zbog toga što je upravitelj iz naših redova i radi s razumijevanjem - zaključuje Tatarević.
Sandra Lacić
NEDOSTATAK LJUDI I LOŠI UVJETI
Prema izvješću o stanju i radu kaznionica, zatvora i odgojnih zavoda u Hrvatskoj za 2018. godinu, u svima njima postoje prazna sistematizirana radna mjesta, što zaposlenicima otežava obavljanje poslova. Uvjete otežavaju i lošiji materijalni uvjeti rada u većini kaznionica i zatvora, Odgojnom zavodu u Požegi i Centru za dijagnostiku u Zagrebu, koje, zbog financijskih ograničenja državnog proračuna, nije moguće brzo poboljšati. Državni službenici Odjela osiguranja osiguravaju kaznionicu, odnosno zatvor, osobe i imovinu, nadziru zatvorenike, sudjeluju u provedbi pojedinačnih programa izdržavanje kazne zatvora uz održavanje unutarnjeg reda i stege, sprovode zatvorenike i obavljaju druge poslove. Vidljiv je trend znatnog povećanja broja stranih državljana u kaznionicama i zatvorima od gotovo 73 posto u odnosu prema godini prije. To je ponajviše zbog povećanpg broja kaznenih djela trgovanja ljudima i protuzakonitog prelaska granice.