Iako je IT industrija jedna od najpropulzivnijih, prema pisanju stručnih medija, na velikim svjetskim tržištima posljednjih godina prisutni su negativni trendovi.Tako su, prema najnovijim informacijama, tehnološke kompanije u SAD-u u 2019. godini otpustile čak 64.166 radnika ili 351 posto više nego godinu prije. Ta je industrija bila i druga po otkazima izvršnim direktorima, fotelju je izgubilo njih 216 ili 42 posto više. Istovremeno se najavljuje da će u Indiji, čiji je IT sektor jedan od najkonkurentnijih u svijetu, otkaz dobiti od 30 do 40 tisuća zaposlenika kao posljedica činjenice da je rast tamošnje IT industrije usporio na jednoznamenkasti postotak.


Uz nove izazove u globalnim trgovinskim odnosima, ti se otkazi u najvećoj mjeri pripisuju nedovoljno brzoj prilagodbi novim tehnologijama.


Na sličnom je tragu i Ivan Jurlina, predsjednik udruge Osijek Software City koja okuplja 40-ak osječkih IT tvrtki.


- Gase se male tvrtke koje tehnološki nisu dorasle, odnosno nemaju potrebna znanja i iskustva da bi mogle raditi zahtjevnije proizvode kao što su blockchain i strojno učenje, umjetna inteligencija i sve ostale tehnologije koje dolaze, a za koje je potrebno više iskustva. Također, u SAD-u postoji puno startupova koji su financirani od stranih investitora i kada njihov proizvod ne uspije zaživjeti na tržištu, oni zatvore tvrtku. Kada govorimo o Indiji, koja je snažno vezana za američko gospodarstvo, vjerojatno se otkazi mogu protumačiti i kao težnja velikih tvrtki za što više in house developera, jer bolje je imati nekoliko ureda u SAD-u, nego biti raštrkan po cijelom svijetu - objašnjava Jurlina.

S druge strane, Rumunjska, koja se nametnula kao europska Indija kada je riječ o IT outsourcingu, prema PwC-ovu HR Barometru iz listopada, bilježi pozitivne trendove. Čak 91 posto ICT kompanija u Rumunjskoj najavilo je da u 2020. godini planira povećati broj radnika za prosječno 20 posto.
- Smatram da sve više tvrtki prepoznaje kvalitetu Europe. Mi jesmo skuplji od Indijaca, ali smo i puno kvalitetniji. Rumunjskoj, kao i zemljama poput Estonije, Litve i Latvije, čija se IT industrija također rapidno razvija, naruku svakako ide i dobra porezna politika kada je riječ o IT-u - poručuje Jurlina.
Upitali smo ga - mogu li se ovi globalni trendovi odraziti na hrvatski IT sektor?
- Mi zaostajemo za svime, tako da ako i je riječ o nečemu ozbiljnom, nas to još neće dohvatiti, očekujem da će potražnja za našim uslugama biti prisutna i ubuduće. Jedini, ali prilično velik problem s kojim se već dugo suočavamo manjak je kvalificirane radne snage, zbog čega ne možemo proizvesti ozbiljan svjetski proizvod te se cijeli naš sektor većinom temelji na izradi softvera po narudžbi - ističe Jurlina i dodaje: "Osječku ITscenu većinom čine klasične agencije koje rade softvere po narudžbi za cijeli svijet. Nemamo nikakav svoj  svjetski proizvod i to je jako loše. Tu je i problem skaliranja, jer mi moramo konstantno rasti da bismo zadovoljili potrebe naših klijenata, a o tim potrebama ovisi i koliko ćemo radnika zaposliti. To može biti jedna osoba, a može ih biti i 10, i tu se opet vraćamo na nedostatak radne snage."
U Osijeku su, dodaje Jurlina, tehnički fakulteti trenutno puni. Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija (FERIT) ove je godine upisao rekordan broj studenata i nema više kapaciteta, kako fizički tako ni brojem profesora i asistenata koji bi studente izučavali, zbog čega su sve osječke IT tvrtke prisiljene provoditi svoje programe stipendija, a sve više razmišljaju i o uvozu radne snage iz susjednih zemalja koje su nam kulturološki bliske.

- Iako obrazovni sustav još uvijek nije prepoznao da treba više ulagati u segmente koji su nama važni, neki pomaci postoje, situacija je bolja nego prije pet godina, ali su oni i dalje nedovoljni kako bi išli ukorak s našim potrebama - ističe Jurlina.
Usprkos navedenim problemima, hrvatski, pa tako i osječki IT sektor iz godine u godinu bilježi isključivo pozitivne trendove po svim parametrima. Kada je udruga Osijek Software City nastajala 2013. godine, tvrtke su tražile po jednog ili dva zaposlenika, a danas ih traže od pet do 15. Samo naše članice, a riječ je o 40-ak tvrtki, godišnje zaposle od 100 do 150 novih radnika - zaključuje Jurlina.
Kada je riječ o Osječko-baranjskoj županiji, ako usporedimo podatke Hrvatske gospodarske komore iz 2017. godine s onima iz 2018., vidimo da se broj tvrtki za razvoj softvera u Osječko-baranjskoj županiji povećao za 18 posto, broj zaposlenih za 19 posto dok su ukupni prihodi porasli za 93 posto, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 36 posto. Kada se ti pokazatelji promatraju u razdoblju od deset godina, vidljiv je rast broja tvrtki za 166 posto, broja zaposlenih za 163 posto, ukupnih prihoda za 188 posto, prihoda od prodaje u inozemstvu za rekordnih 582 posto te netoplaće za 37 posto.
Kako ističu u Komori, stimulativnija nacionalna porezna politika prema ovoj djelatnosti također bi uvelike mogla pomoći da se ta djelatnost smjesti među najznačajnije u gospodarstvu Osječko-baranjske županije. Domaćoj IT industriji također bi trebalo okrupnjavanje kako bi se dosegnula veličina koja je relevantna za krupne poslove na europskoj razini. Ivan Alilović