Objavljeno 21. siječnja, 2020.
Virus Zapadnog Nila lani je harao susjedstvom, no nije prešao Dravu
Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije dobio je rezultate međunarodnog projekta kojemu je jedan od glavnih ciljeva bilo utvrditi patogene u komarcima, uključujući i virus Zapadnog Nila.
Naime, budući da u 2019. na području Hrvatske nije prijavljen ni jedan slučaj oboljelih od virusa Zapadnog Nila, dok ih je istovremeno samo u, primjerice susjednoj Mađarskoj prijavljeno 36 slučajeva, željelo se vidjeti je li uopće bilo jedinki koje su nosioci ovog virusa.
- S obzirom na to da je tijekom 2018. godine ukupno bilo prijavljeno 63 oboljelih u Republici Hrvatskoj od virusa Zapadnog Nila kojeg prenose komarci, a od toga 17 oboljelih u Osječko-baranjskoj županiji, Služba za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju pristupila je provođenju projekta koji se financira putem INFRAVEC2 mreže u sklopu EU programa Obzor 2020. Za potrebe projekta izvršeno je 67 uzorkovanja CDC klopkama na 27 urbanih i ruralnih lokacija diljem Osječko-baranjske županije. Tako je čak 2495 prikupljenih uzoraka komaraca bilo poslano na analizu u Institut za molekularnu biologiju i biotehnologiju u Grčkoj. Rezultati analize ukazali su da su uzorci vektorski vrsta komaraca u 2019. godini bili negativni na patogene, tj. prikupljeni uzorci komaraca nisu prenosili virus Zapadnog Nila, a to nam potvrđuje i da u 2019. godini nije bilo prijavljenih oboljelih osoba. Istovremeno u Europi su tijekom prošle godine bile ukupno 463 oboljele osobe od virusa Zapadnog Nila. Najveći problem zabilježen je u Grčkoj gdje je bilo 223 oboljela. Od nama susjednih zemalja, u Mađarskoj je zabilježeno 36 oboljelih te u Srbiji 27. Također je bilo zabilježeno 66 oboljelih u Rumunjskoj, 53 u Italiji, četvero u Austriji, petero u Bugarskoj te šestero u Sjevernoj Makedoniji. Ukupno je umrlo 50 ljudi. Usporedba rezultata iz 2018. i 2019. godine upućuje nas na nepredvidivost komaraca kao potencijalnih prijenosnika bolesti, ako uzmemo u obzir klimatske uvjete tijekom 2019. godine koje su pogodovale vektorskom potencijalu, a u konačnici nisu rezultirale prijenosom i širenjem patogena na ljude na području Osječko-baranjske županije, naglašava doc. dr.sc. Dario Brdarić, voditelj Službe za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju županijskoog ZZJZ-a.
Inače, u Zavodu napominju kako je 2019. godina bila iznimno izazovna po pitanju komaraca kako zbog kišnog razdoblja u svibnju te visokim vodostajima rijeka Drave i Dunava, tako i zbog klimatskih promjena koje su u tijeku na globalnoj razini.
- Iako nismo zabilježili patogene u komarcima te nije bilo oboljelih 2019. godine u našoj županiji, to ne znači da će tako biti i u 2020. godini. Stoga molimo sugrađane da se drže preventivnih mjera kad je u pitanju sezona komaraca kako bismo zaštitili sebe i svoje bližnje - poručuje doc. dr.sc. Brdarić iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo.
Nefreteta Z. Eberhard
Najviše komaraca lani u lipnju
Lani je ukupno na osječkom području odrađeno 69 adulticidnih tretmana dezinsekcije komaraca sa zemlje i 16 iz zraka te 19 larvicidnih tretmana na području Osječko-baranjske županije. Najveća brojnost jedinki odraslih komaraca utvrđena je 20. lipnja kada je CDC klopkama uz suhi led kao atraktant kroz 12 satno razdoblje uzorkovano 40.290 jedinki komaraca na postaji Halaševo i 39.956 jedinki komaraca na postaji Đavolja greda. Na ostalim postajama također su bile zabilježene visoke vrijednosti jedinki komaraca koje su bile iznad preporučenih 200 jedinki kroz 12-satno razdoblje. Iako većina građana komarce povezuje s ljetnim mjesecima, sezona komaraca na našem području traje sve do studenoga. Monitoring komaraca obavljao se od 1. ožujka do studenoga 2019. godine. Zanimljivo je da je u Republici Hrvatskoj zabilježeno više od 50 vrsta komaraca od ukupno stotinjak postojećih u Europi. Bolesti su koje prenose komarci: malarija, dengue groznica, žuta groznica, virus Zapadnoga Nila (WNV), Zika virus te različiti tipovi encefalitisa.