Europski regulatori odredili su novčane kazne u ukupnom iznosu od 114 milijuna eura od sredine 2018. godine, kada su na snagu stupili postroženi propisi o zaštiti privatnosti podataka, pokazuje objavljeno izvješće.Najvišu pojedinačnu kaznu, od 50 milijuna eura, izrekla je Francuska, i to Googleu. Nizozemska, Velika Britanija i Njemačka prednjače pak po broju obavijesti o kršenju propisa o zaštiti podataka, pokazuje izvješće odvjetničkog ureda DLA Piper.
Opća regulativa o zaštiti podataka (GDPR) uvedena je kako bi se zaštitili osjetljivi osobni podatci i propisuje stroge kazne ako kompanije izgube konrolu nad podatcima ili ih obrađuju bez suglasnosti klijenata.
Poštovanje propisa nadziru nadležni uredi 28 zemalja Europske unije, iako daleko najveću odgovornost ima Irska, gdje je europsko sjedište smjestila većina digitalnih divova iz američke Silicijske doline, poput Facebooka, podsjeća Reuters.
Do sada izrečene kazne znatno su manje od onih u visini i od nekoliko milijardi eura koje je izricala Europska komisija za kršenje propisa o ravnopravnom tržišnom natjecanju. S vremenom će iznosi vjerojatno rasti jer su zbog žalbi i sudskih procesa pod povećalom javnosti i stvaraju pravne presedane.
Regulatori teorijski mogu odrezati kazne u visini od dva do četiri posto globalnih prihoda kompanija, ali u praksi moraju dobro odvagnuti bi li visoke kazne "prošle" na sudu, tumači partner u odvjetničkom uredu DLA Piper Ross McKean.
"Trebat će vremena - regulatori će dobro razmisliti prije no što odrežu kaznu u visini od četiri posto globalnog prihoda kompanije jer bi se mogli suočiti sa žalbom", kazao je McKean za Reuters."Ako regulator u žalbenom postupku izgubi, topi se njegova vjerodostojnost", objašnjava. Najvišu pojedinačnu kaznu predložio je do sada britanski regulator, od 183 milijuna funti, i to vlasniku British Airwaysa IAG-u zbog krađe podataka pola milijuna klijenata, podsjeća Reuters. Hina/Z. Rupčić