Novosti
U SUSJEDSTVU POTVRĐENE DVIJE OPASNE BOLESTI

Ugrožene svinjogojska i peradarska proizvodnja
Objavljeno 18. siječnja, 2020.
Hrvatska provodi preventivne mjere kako bi se obranila od ptičje gripe i ASK-a

Vezani članci

EUROPOM SE ŠIRI OPASAN SOJ VIRUSA

Ptičja gripa ponovo prijeti, već je nadomak Hrvatskoj

Gotovo u isto vrijeme u hrvatskom okruženju potvrđena je pojava dviju opasnih bolesti, što može biti prijetnja stočarskom sektoru, koji se tek počeo lagano oporavljati.


Riječ je o ptičjoj gripi, koja se pojavila u Mađarskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Slovačkoj, te o afričkoj svinjskoj kugi, koja se, nakon područja između Poljske i Njemačke, ovih dana pojavila i među divljim svinjama u blizini granice Srbije s Rumunjskom i Bugarskom.


Kako prenose tamošnji mediji, "referentni nacionalni laboratorij potvrdio je prisutnost virusa kod divljih svinja, čiji su lešine nedavno pronađene u blizini sela Tekija i Kupuzište, odnosno u dijelu Nacionalnog parka Đerdap, kao i u selima oko Dimitrovgrada. Ovo su prvi slučajevi pojave te bolesti od izbijanja zaraze, sredinom rujna prošle godine".
Žarišta

Navodno Srbija uspijeva držati pod kontrolom afričku svinjsku kugu u populaciji domaćih svinja na imanjima i farmama. Međutim, zbog blizine Rumunjske i Bugarske, koje svaki tjedan prijavljuju nova žarišta, pogranični dijelovi Srbije u zoni su visokog rizika, prije svega zbog migracija divljih svinja. Navodno se radi na izolaciji tih područja, kao i na suradnji s lovcima radi smanjenja populacije divljih svinja. Stanje je jako teško i u Rumunjskoj, gdje je samo u prosincu 2019. uginulo ili ubijeno gotovo 6000 divljih i domaćih svinja. U Bugarskoj su također zabilježeni novi slučajevi, a početkom siječnja, nakon pojave žarišta na velikoj farmi, bugarska veterinarska služba priopćila je da će 24.000 svinja biti ubijeno.


Iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju da se afrička svinjska kuga (ASK) pojavila u Srbiji te da je 13. siječnja ta država Europskoj komisiji prijavila prve slučajeve te bolesti u populaciji divljih svinja. "Utvrđena su tri žarišta: dva u regiji Pirotski i jedno žarište u regiji Borski", navodi Ministarstvo i podsjeća da Hrvatska provodi preventivne mjere za koje se smatra da mogu pridonijeti smanjenju rizika od unosa i širenja virusa ASK-a na području naše zemlje.


Međutim, unatoč svim mjerama, svinjogojce pojava ASK-a zabrinjava jer, prema njihovim informacijama, Srbija ne čini dovoljno oko biosigurnosnih mjera. Kako kaže jedan svinjogojac, "oni u Srbiji samo utvrde pojavu ASK-a, a kad dođu sutradan, sve svinje na tom području ‘nestanu‘ jer ih tamošnji uzgajivači odmah prodaju, pa se životinje ne stigne eutanazirati".


- Najveći je problem što na granici nema pojačane kontrole. Koliko nam je poznato, prometa živim svinjama između Srbije i Hrvatske nema, ali zabrinjava nas provoz kamiona koji mogu "dovesti" virus u Hrvatsku. Posebno je opasno crno tržište mesa - kaže proizvođač svinja.


Matija Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako treba provoditi biosigurnosne mjere i kontrolirati pridržavaju li se proizvođači tih mjera.
Suradnja

- Manji proizvođači nisu u panici zbog pojave ovih bolesti u našem susjedstvu, ali kod velikih postoji i velik strah - kaže Brlošić.


Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, također kaže kako su veliki svinjogojci u strahu, jer su puno uložili u svoje farme.


- Za opstanak stočarske proizvodnje ključna je organizacija državnih službi, prije svega veterinarskih, jer uzalud je jačati konkurentnost proizvodnje ako službe ne provedu kvalitetan nadzor i na farmama i na granici - kaže Kuterovac.


I u Ministarstvu se slažu da je s ciljem "obrane" hrvatskog svinjogojstva od afričke svinjske kuge ključna suradnja uzgajivača s veterinarima i jačanje biosigurnosnih mjera.
Kad je riječ o pojavi ptičje gripe u susjedstvu, u Ministarstvu poljoprivrede navode da su u Hrvatskoj na snazi preventivne mjere sprječavanja pojave i ranog otkrivanja influence ptica. "Mjere se odnose na obaveznu provedbu biosigurnosnih mjera u uzgojima peradi te na obaveznu prijavu svake promjene zdravstvenog stanja, kao i uginuća peradi i ptica. Primjenom biosigurnosnih mjera mora se onemogućiti kontakt domaće peradi i ptica u zatočeništvu s divljim pticama, posebno s pticama vodaricama, koje su najčešći rezervoari virusa. Također, potrebno je prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ako se uoče uginule divlje ptice. Uz mjere ranog otkrivanja, influenca ptica u RH kontinuirano se nadzire u okviru programa nadziranja peradi i divljih ptica", ističe Ministarstvo te navodi da su posebno rizična ona jata peradi kod kojih nije spriječen izravan kontakt s divljim pticama.
Zdenka Rupčić
Na tržište proizvodi od zdravih životinja
Iz Ministarstva navode da se u slučaju potvrde influence ptica provode mjere iskorjenjivanja sukladno s propisima i nacionalnim kriznim planom. "U promet unutar Europske unije mogu se stavljati isključivo pošiljke živih životinja koje su pregledane od službenog veterinara odlazne države uz popratni TRACES certifikat, a proizvodi životinjskog podrijetla na tržište se mogu stavljati isključivo ako potječu od zdravih životinja s gospodarstava izvan područja pod restrikcijom uvedenom zbog pojave influence ptica", navodi Ministarstvo poljoprivrede. Podsjeća da se europskom direktivom iz 2005. predviđa utvrđivanje zaraženih i ugroženih područja u slučaju izbijanja visokopatogene influence ptica. Takvom se regionalizacijom sprječava unošenje patogenog uzročnika i osigurava rano otkrivanje bolesti te se tako čuva zdravlje ptica na ostatku područja države članice. U Hrvatskoj je ta direktiva preuzeta u nacionalno zakonodavstvo Pravilnikom o mjerama za suzbijanje i kontrolu influence ptica.
ZADNJI SLUČAJEVI ZABILJEŽENI 2017.
Ministarstvo poljoprivrede podsjeća da su u razdoblju od prosinca 2016. do travnja 2017. potvrđene četiri primarne lokacije izbijanja visokopatogenog oblika influence ptica (VPIP) u domaće peradi na 11 gospodarstava na području Zagrebačke, Virovitičko-podravske, Krapinsko-zagorske i Vukovarsko-srijemske županije, a mjere iskorjenjivanja i usmrćivanja provedene su na 65 gospodarstva. "Sva četiri izbijanja VPIP-a utvrđena su na gospodarstvima smještenima uz vodotokove ili vodene površine na kojima su obitavale divlje ptice, odnosno na visokorizičnim područjima. Za sva četiri izbijanja dokazano je da je virus VPIP-a ušao u uzgoje domaće peradi izravnim kontaktom s divljim pticama. Tijekom provedbe mjera iskorjenjivanja usmrćeno je 3067 komada peradi i uništeno 21.016 jaja. Dakle, posljednji slučaj ove bolesti u peradi potvrđen je u travnju 2017.", naveli su iz Ministarstva poljoprivrede.

Influenca ptica je zarazna, virusna bolest peradi i drugih ptica. Zaraza domaće peradi virusom influence ptica prouzročuje dva glavna oblika te bolesti: niskopatogeni oblik načelno izaziva samo blage simptome, a visokopatogeni oblik u većine vrsta peradi uzrok je visoke stope uginuća.
24

tisuće svinja, najavljeno je, u siječnju će biti ubijene u Bugarskoj nakon pojave žarišta afričke svinjske kuge
poziv
SVINJOGOJCI: STROGO KONTROLIRATI GRANICE