ŽUPANJA - S područja najistočnije županije ljudi i dalje odlaze u bogatije europske zemlje u potrazi za egzistencijom, većom plaćom i boljim uvjetima života. U prošloj je godini, prema podacima koje je Glasu Slavonije dostavila Policijska uprava Vukovarsko-srijemska, privremeni odlazak izvan Republike Hrvatske prijavilo 2736 osoba, stotinjak manje nego u 2018., kada je to učinilo njih 2849.Najviše prijava, 804, podneseno je u Službi upravnih poslova, državljanstva i statusnih pitanja stranaca u Vinkovcima. U Postaji granične policije Županja bilo ih je 536, a osam manje u Policijskoj postaji Vukovar. Područje Cvelferije, u nadležnosti Postaje granične policije Vrbanja, lani je napustilo 377 osoba, Policijska postaja Otok zaprimila je 259 prijava privremenog odlaska izvan Hrvatske, Ilok 132, a u Tovarniku ih je evidentirano 100. A stvarna je brojka zasigurno još i veća jer se pretpostavlja da se brojni građani koji su otišli "ispitati teren" prethodno nisu javili policiji.

Prema Zakonu o prebivalištu, građani su dužni kada privremeno odlaze izvan Hrvatske na razdoblje dulje od godinu dana u svrhu obrazovanja, obavljanja poslova na određeno vrijeme, dugotrajnog liječenja i drugih razloga o tome obavijestiti policijsku upravu ili postaju na čijem području imaju prijavljeno prebivalište. Ako to nisu učinili prije odlaska u inozemstvo, obavijest mogu dostaviti i putem nadležne diplomatske misije – konzularnog ureda RH u državi na čijem području borave. Smatra se da osoba boravi izvan RH duže od godinu dana i u slučaju kada ona povremeno dolazi, ali u razdoblju od godinu dana ne boravi u Hrvatskoj ukupno dulje od tri mjeseca.

Privremeni odlazak izvan države može se prijaviti na razdoblje najduže od pet godina. Nakon povratka u Hrvatsku, građani o tome moraju obavijestiti policijsku upravu ili postaju. U slučaju dužeg ostajanja u inozemstvu, prijavu moraju obnavljati svake tri godine i prilagati dokumentaciju o razlozima boravljenja izvan Republike Hrvatske. Za građane koji se ne pridržavaju zakonskih odredbi policija pokreće postupke odjave prebivališta po službenoj dužnosti. A takvih je slučajeva, pokazuju brojke, sve manje. Iz službenih podataka o odjavi privremenog odlaska izvan RH vidljivo je da je iz županjske Posavine lani otišlo 913 osoba.

Općinski načelnik Jakša Šestić konstantno upozorava da je to posljedica kontinuiranog zapostavljanja i nerazvijanja tog prostora iz kojeg mladi ljudi odlaze jer nema radnih mjesta, ne nudi im se nikakva perspektiva, a Cvelferija, kako je ustvrdio, postaje starački dom na otvorenom. Lokalni čelnici poručuju da se bez poticajnih mjera države taj veliki problem, koji uzima sve više maha, neće riješiti. Hrvatska je, smatra Šestić, neuravnotežena u razvoju i stoga su potrebne konkretne mjere da bi kapital došao u ruralne prostore, da bi se u Cvelferiji pokrenule investicije i otvorila toliko potrebna radna mjesta bez kojih to područje nema budućnosti.

Na ozbiljnost situacije upozorava i načelnik Gunje Anto Gutić, koji poručuje da nije 5 do 12, već 12 i 5, jer ako se uskoro ne stvore uvjeti za gospodarski razvoj i ne otvore radna mjesta, Gunji će, ustvrdio je, od svih investicija biti potrebno jedino proširenje groblja, gradnja mrtvačnice i još jednog staračkog doma. "Mi smo graničari. Tko će ostati na granici? Ljudi od 60 i 70 godina…", pita se.

I đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit mons. Đuro Hranić upozorio je na drastično smanjenje broja stanovnika Cvelferije, na tromeđi Hrvatske sa Srbijom i BiH, kazavši da to postaje i sigurnosno pitanje "o čemu trebamo svi voditi brigu". Poručio je da je "opasno za hrvatsku budućnost što dopuštamo da ova tako osjetljiva i ranjiva granica u županjskoj Posavini ostaje bez svojih graničara".