Kod slavonskih ratara posljednjih godina polako sazrijeva svijest kako je isplativo osigurati svoje usjeve od elementarih nepogoda, od suše do pretjeranih oborina i tuče, jer u slučaju kakve prirodne ili druge katastrofe, bit će barem djelomice namiren gubitak. Pogotovo zato što država potiče i sudjeluje u plaćanju premije osiguranja pa poljodjelcima to nije prevelik trošak, a korist je vidljiva. Unatoč stimulativnim mjerama, u Hrvatskoj je znatno manji broj poljodjelaca koji osiguravaju usjeve nego što je to u članicama Europske unije, gdje je ratarstvo važna proizvodna grana.

Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i infrastrukturu, ljetos je za Glas Slavonije izjavio kako mu se čini da je učinkovitija zaštita usjeva od tuče osiguranje njiva nego upotreba protugradnih raketa i godinama je veliki zagovaratelj osiguranja uroda kod osiguravajućih kuća.

- Državni hidrometeorološki zavod nije potvrdio uspješnost cijeloga sustava obrane od tuče i zagovara dokidanje tih zakonskih odredbi. Uz to, Mjera 17 programa Ruralnoga razvoja RH 2014. - 2020. nudi mogućnost sufinanciranja osiguranja usjeva od tuče s čak 70 posto i to je velikoj većini poljoprivrednika vrlo prihvatljivo. Dakle, odzvonilo je dosadašnjem sustavu obrane od tuče, a prema posljednjem izvješću DHMZ-a, nove količine raketa se i ne naručuju. Upleću se ovdje i EU odredbe o dvojbenoj sudbini olova i joda koji dospijevaju u atmosferu, no to je već posao Ministarstva zaštite okoliša i energetike - rekao je u srpnju prošle godine Andrija Matić i preporučio ratarima osiguranje.

Ministarstvo poljoprivrede kroz razne je mjere sufinancira do 70 posto prihvatljive premije osiguranja. Drugim riječima, korisnik osiguranja ne plaća cjelokupnu premiju osiguranja nego samo 30 posto, a ostalih 70 posto isplaćuje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na račun osiguravajućeg društva.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2019. u okviru Programa ruralnog razvoja isplaćeno je nešto više od 6,5 milijuna kuna za premije osiguranja za 1046 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Podsjetimo, u najistočnijoj županiji postoji ukupno 5485 OPG-ova, koliko ih je upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva, a zajedno su u prošloj godini, za mjere u okviru Programa ruralnog razvoja te za izravna plaćanja i mjere tržišne potpore u sklopu Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, dobili ukupno više od 300 milijuna kuna.

Jedan od naprednih i uspješnih slavonskih ratara je Ivo Kelić iz Marinaca, koji je iskoristio priliku i svoje usjeve osigurava.

- Sve svoje usjeve osiguravam svake godine i mirno spavam, ne moram sa strahom gledati u crne oblake i čekati što će se dogoditi. Radim oko 200 hektara zemlje i ne mogu riskirati štete na tolikim površinama. Osiguranje me košta približno 20.000 kuna godišnje, a ostatak sufinancira ministarstvo. Svima bih savjetovao da učine isto jer ne vrijedi se igrati, pogotovo danas kada velik dio premije ne moramo plaćati sami. Recimo, imam primjer jednog prijatelja iz vukovarskog kraja, gdje su oluje česte, koji je prvi put prošle godine osigurao svoje usjeve i odmah mu se ljetos, nakon velikog nevremena, to i isplatilo jer šteta mu je plaćena u stopostotnom iznosu - kaže Ivo Kelić, koji ni trenutka ne dvoji da poljoprivrednu proizvodnju treba osigurati, a i ministrica poljoprivrede Marija Vučković kaže kako bez osiguranja u poljoprivredi nema ni stabilne proizvodnje jer posljednjih nekoliko godina svjedoci smo za naše područje netipično učestalim elementarnim nepogodama.