Novosti
PREMIJER PLENKOVIĆ U EUROPSKOM PARLAMENTU

EU mora slušati građane i odgovoriti na njihove brige
Objavljeno 14. siječnja, 2020.
"Hrvatska neće postati hotspot", odgovorio je premijer na kritike zbog migranata

Naglasivši kako je za Hrvatsku i sve njegove sugrađane ovo povijesni trenutak, premijer Andrej Plenković predstavio je u utorak na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.


"Tek prije trideset godina u Hrvatskoj su održani prvi slobodni izbori. Time je nakon devet stoljeća hrvatski narod ponovo stekao svoju suverenost, a Hrvatska se vratila na političku kartu svijeta", rekao je hrvatski premijer. "Priznanje smo stekli u teškim okolnostima ratne agresije. Hrvatska se, zahvaljujući svojim braniteljima, obranila i prije 25 godina oslobodila te se tada obnovila i krenula putem europske integracije, a danas je prvi put za kormilom EU-a", kazao je Plenković.

Izazovi

Slogan hrvatskog predsjedanja je "Snažna Europa u svijetu punom izazova".


"Pred EU-om stoji mnogo izazova. Svijet je svaki dan sve kompleksniji i naše zadaće sve brojnije, a sve je više onih koji nude jednostavne odgovore i instant-rješenja, često neutemeljeno ili lažnim informacijama. Očekivanja naših građana rastu. Moramo im se približiti, slušati ih i odgovoriti na njihove brige", rekao je hrvatski premijer u EP-u.


Kao prvu zadaću hrvatskog predsjedanja Plenković je naveo dogovor o višegodišnjem financijskom okviru koji "mora zadovoljiti sve građane i države", zbog čega se, kako je naglasio, moraju zadržati kohezijske i poljoprivredne politike, ali i adresirati novi izazovi. Poručio je kako Europa mora djelovati brže u pitanju proračuna, jer će se u suprotnom razočarati građani, te kako Hrvatska želi postići brz napredak tijekom svog predsjedanja.


Oko pitanja Brexita Plenković je ponovio kako se želi dovršiti uredan izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Unije, no i kako je razdoblje od 11 mjeseci ekstremno kratko za dogovor o budućim odnosima između dviju strana.


Tijekom hrvatskog predsjedanja započet će i Konferencija o budućnosti Europe, kojoj je cilj približiti EU građanima i osnaživati njegov demokratski legitimitet, a Plenković je istaknuo kako je to prilika i da se shvati što je dovelo do Brexita te zašto u nizu država postoji skepticizam prema Europi i jača populizam. "Konferencija mora garantirati uključenost svih članica, nacionalnih parlamenata i građana. Mora biti inkluzivna i otvorena", rekao je premijer o toj inicijativi, za koju će kao hrvatska povjerenica Komisije za demografiju i demokraciju biti zadužena Dubravka Šuica.


Istaknuo je i kako je europska integracija Hrvatskoj bila "čvrst i jasan putokaz" u svim reformama, kao i da hrvatski primjer eurointegracije daje simboličnu vrijednost nadolazećem sastanku na vrhu o proširenju EU-a na zapadni Balkan, koji će se u svibnju održati u Zagrebu, dvadeset godina nakon prošlog takvog skupa u hrvatskoj prijestolnici. "Na tom sastanku želimo poručiti tim državama da se, ako nastave reforme i ispune kriterije, njihov europski put neće dovoditi u pitanje te da će im Unija u tome pomoći", dodao je Plenković i naglasio kako Hrvatska želi otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom prije tog skupa, nakon što je Europsko vijeće to odbilo učiniti u listopadu.


Plenković je, navevši četiri prioriteta hrvatskog predsjedanja - Europa koja se razvija, Europe koja povezuje, Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna - najavio da će posebna pozornost biti dana realizaciji europskog Zelenog plana, za koji je potrebno osigurati financiranje.


Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen se u svom obraćanju europarlamentarcima osvrnula na posjet Europske komisije Zagrebu prošlog tjedna, kazavši kako su povjerenici "bili svjedoci vrlo poznatog i nevjerojatnog hrvatskog gostoprimstva" kao i "bogate hrvatske kulture, tradicionalnog folklora i raznolikosti". "Vaša je država u tri desetljeća od groznog krvoprolića došla do toga da vodi Europsku uniju", rekla je von der Leyen. "Nitko nije mogao zamisliti koliko ćete se brzo i snažno razviti od stjecanja neovisnosti", naglasila je šefica EK-a. "To se dogodilo zbog volje vašeg naroda, zbog njegove žrtve i predanosti našim vrijednostima, kao i zbog odlučnosti da se pridruže našoj uniji napretka, mira i blagostanja", istaknula je predsjednica, dodavši kako će EU-u biti potrebna ta "odlučnost, jedinstvo i energija" po kojoj su Hrvati poznati. "Sve to trebat će nam kako bismo prevladali probleme s kojima smo suočeni", zaključila je.


Dio europskih zastupnika prozvao je premijera Plenkovića zbog odnosa prema migrantima. Predsjednica Zelenih Ska Keller u EP-u je govorila o izvještajima o nasilju i zlostavljanju koje hrvatska policija navodno čini nad ilegalnim migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom. Keller je ustvrdila da se uništava imovina migranata, kako ih se tuče te čak i puca na njih iz vatrenog oružja, a da hrvatska Vlada to nije zaustavila, niti istražila. "To nije prihvatljivo ni u jednoj članici EU-a, ali ni u jednoj državi bilo gdje", rekla je Njemica.
Prijedlozi i kritike

"Hrvatska neće dopustiti da bude država koja će biti neformalni hotspot", odgovorio joj je hrvatski premijer i dodao da se Hrvatska nije kao druge države odlučila za gradnju barikada i bodljikave žice, nego da se "hrvatska, europska i buduća granica schengena" štiti sa 6500 policajaca. Rješenje je zaštita vanjske granice, posebice one između Turske i Grčke, na kojoj kreće istočno-mediteranska i zapadnobalkanska ruta, rekao je Plenković, dodavši i kako Europa može djelovati na kriznim područjima s humanitarnom pomoći, ekonomskom snagom, posredovanjem u sukobima i drugim alatima. Rekao je kako Hrvatska u tretmanu migranata poštuje sve hrvatske i europske zakone i međunarodne konvencije, te da ni jednu od tih optužbi ne treba uzeti zdravo za gotovo. "To kažem kao netko tko je posjetio to područje granice između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i u potpunosti shvaća kakav je teren i kakvi su uvjeti"­, rekao je premijer i naglasio kako se sve pritužbe na ponašanje policije istražuju. Među kritičarima hrvatske migrantske politike, većinom iz redova zelenih i s ljevice, bila je i Malin Björk, koja je posjetila granicu BiH i Hrvatske i navela da se samo u 2019. tamo dogodilo više od 25 tisuća "pushbackova", prislinih vraćanja migranata bez odgovarajućih administrativnih postupaka. Hrvatski zastupnik EPP-a Tomislav Sokol odgovorio joj je kako su to neistine, jer izvješća koja je spominjala nisu od nadležnih tijela, naglasivši kako Hrvatska poštuje zakone, na što je Šveđanka odgovorila kako je u svom "vrlo kratkom" posjetu granici i sama vidjela 25 "pushbackova".

I hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu sudjelovali su u raspravi, zaželjevši sreću Vladi, davši svoje prijedloge, ali i kritike. Najkritičniji od hrvatskih zastupnika bio je nezavisni Ivan Vilibor Sinčić, koji je kazao da je Plenkovićeva vladavina obilježena "bezakonjem" i "korupcijom". Socijaldemokratkinja Biljana Borzan smatra kako Hrvatska preuzima vodstvo EU-a u izazovnim vremenima, pa je naglasila da tom savezu prioritet treba biti kvaliteta života njezinih građana.


Dijana Pavlović
Ursula von der Leyen

predsjednica Europske komisije

Vaša je država u tri desetljeća od groznog krvoprolića došla do toga da vodi Europsku uniju. Nitko nije mogao zamisliti koliko ćete se brzo i snažno razviti od stjecanja neovisnosti.
TOMAŠIĆ: OSVJEŽITI ZASTARJELE POLITIKE
Ruža Tomašić, koja je govorila u ime Kluba Europskih konzervativaca i reformista, rekla je kako je činjenica da "u manje izazovnim vremenima" tijekom predsjedanja "nove i manje članice imaju veće šanse staviti neke svoje prioritete na dnevni red", no ocijenila je da sada nije takva situacija. "Hrvatska je kroz svoju povijest pokazala da je spremna podmetnuti leđa za Europu u izazovnim vremenima", nastavila je Tomašić. "Iako je nekada i previše slušala tuđe naputke i zanemarivala činjenicu da je punopravna članica koja bi trebala imati autentičnu politiku, Hrvatska sad ima priliku pokazati da je ambiciozna, da ima viziju i da je spremna predvoditi Europu u određenim područjima." Tomašić je naglasila kako od Vlade očekuje da idućih šest mjeseci ne prođe u "revijalnom tonu", nego da se radi na provedbi reformi, osvježavanja zastarjelih europskih politika i boljeg pozicioniranja Hrvatske. "Nadam se da će Vlada znati iskoristiti priliku", zaključila je.
slogan
SNAŽNA EUROPA U SVIJETU PUNOM IZAZOVA
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike