Novosti
VELIKA POTRAŽNJA - PONUDA SVAKOJAKA

Briga za stare i nemoćne osobe prepuštena je tržištu, a dom može osnovati gotovo svatko
Objavljeno 14. siječnja, 2020.
Ravnatelj Ćurić: Pod većim smo nadzorom nego neki koji su u ovoj djelatnosti "od jučer"

Vezani članci

PREMJEŠTAJ ŠTIĆENIKA IZ "ZELENE OAZE"

Tragična pogibija šest osoba otvorila pitanje domova za umirovljene

Je li se na primjeru tragičnog stradavanja šest osoba starije dobi, štićenika obiteljskog doma Zelena oaza u Andraševcu u Krapinsko-zagorskoj županiji, a koji nije imao sve potrebne dozvole za rad, još jednom pokazalo da hrvatski sustav ne može pozitivno reagirati na socijalnu politiku Europske unije? Naše je, naime, zakonodavstvo odustalo od investiranja u gradnju novih institucionalnih domova za starije i nemoćne jer se europsko zakonodavstvo odlučilo za smjer da se starije ne treba na taj način "getoizirati", nego ih treba smještati u manje zajednice koje će biti preslika obiteljskog života.



Duge liste

To je onda dovelo do mogućnosti otvaranja obiteljskih domova za smještaj do 20 štićenika ili pojave udomiteljskih obitelji (do četiri štićenika), u kojima žive u kući vlasnika, s njima objeduju, aktivni su u kućanstvu, za uzvrat domaćini vode brigu o njihovu zdravstvenom stanju, redovitoj prehrani, vožnji liječniku, odnosno, baš poput obitelji, svojim su štićenicima na usluzi 24 sata. Korisnici se smještaju na temelju ugovora između pružatelja usluga i samog korisnika, odnosno obveznika njegova uzdržavanja. Pojednostavljeno - briga o starijima prepuštena je tržištu.


No čini se da je zakonodavstvo bilo (pre)naklono prema osnivačima - osnivanje obiteljskog doma zamišljeno je kao oblik samozapošljavanja, uvjet je, uz smještajne kapacitete, imati zaposlenu medicinsku sestru (jedna na 20 štićenika, odnosno na pola radnog vremena za deset štićenika) i njegovatelja, koji može biti vlasnik.


- Naš upravni odjel zadužen je za izdavanje licence za određeni broj korisnika i tu naša nadležnost prestaje. Mi ne možemo znati je li netko naknadno dogradio kapacitete. Odnosno, posve nova licenca izdaje mu se u onom trenutku kada dođe prijaviti povećanje kapaciteta - kaže Ivana Stanić, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije. Zanimljivo je kako inspekcijske službe Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nisu dužne županiju izvijestiti o provedenom nadzoru i(li) uočenim nepravilnostima.


Inače, u toj županiji tri su doma za starije i nemoćne koji djeluju kao javne ustanove i čiji je osnivač Osječko-baranjska županija, jedan u Osijeku, Đakovu i Belom Manastiru. Ukupan broj njihovih korisnika nešto je manji od 800, a svi imaju dugu listu čekanja. Primjerice, za osječki dom gotovo je 3000 predbilježbi.


- Dijelom i zato što je cijena smještaja u našem domu subvencionirana na način da 35 posto cijene pokriva Županija, kao naš osnivač - kaže Vjekoslav Ćurić, ravnatelj osječkog Doma za starije i nemoćne, u Drinskoj ulici. I ne skriva kako su oni, iako su institucionalna ustanova, pod većim nadzorom nego neki koji su u ovoj uslužnoj djelatnosti "od jučer".


- Mi smo predmetom redovitih nadzora resornog ministarstva, držim, zato što i imamo viši stupanj odgovornosti. Na prvom mjestu prema našim štićenicima, ali i prema našem osnivaču - ističe ravnatelj ustanove, koja zapošljava 96 djelatnika. Uz redoviti nadzor, u nekoliko navrata inspektori resornog ministarstva u taj su dom došli i zbog anonimnih prijava, no nisu uočene povrede propisa.


Osim ta tri na području Osječko-baranjske županije usluge smještaja pruža još devet domova/ustanova, čiji su osnivači privatnici. Njihov ukupni kapacitet je 476 ležajeva. Najveći kapacitetom je Dom za starije i nemoćne osobe "Moj dom Majdenić" u Donjem Miholjcu, čiji ravnatelj Igor Koščak smatra da se pogriješilo i s olakim izdavanjem dozvola za udomljivanje starijih u udomiteljske obitelji.


- I to također može biti gotovo svatko. A da ne kažem kako nama nedostaje domova za psihičke bolesnike, a upravo i njih mogu udomiti obitelji - upozorava Koščak. Od 2013. godine u Osječko-baranjskoj županiji stalno raste broj socijalnih usluga koje pružaju i obiteljski domovi - oni smiju pružati uslugu smještaja ili boravka za 5 do 20 odraslih korisnika.


- Ja jesam zato da se strožim propisima isfiltrira tržište da se prepoznaju dobri od loših - ne skriva svoje mišljenje Ivan Kanisek, vlasnik obiteljskog doma Kanisek u Ernestinovu. On je među prvima krenuo u taj pothvat. I on je bio predmetom nekoliko inspekcija, ali, kaže, ima dojam da su te prijave bile više "pitanje zavidnih ljudi" nego opravdane sumnje na nepravilnosti. Osim resornih inspekcija više je puta bio predmetom i nadzora inspekcija iz radnopravnih odnosa.
Jeftiniji smještaj

Danas u Osječko-baranjskoj županiji posluju ukupno 32 obiteljska doma, s kapacitetom od 512 osoba. Kako je potražnja velika, nisu svi osnivači ni jednakih pobuda, nekima je financijska zarada ispred uvjeta koje pružaju svojim štićenicima. No, s druge strane, tu su i oni koji za svoje starije u domovima često traže što jeftiniji smještaj.


Čini se kako je dio problema i u činjenici da je u resornom ministarstvu premalo inspektora - na listi je, naime, više od tri tisuće pružatelja usluga diljem Hrvatske! A u takvoj situaciji nije čudo što je javna tajna kako u Osijeku postoji dom pun štićenika koji već cijelo desetljeće radi ispod radara, ili bar efikasnih odgovarajućih protumjera nadležnih službi.
Ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović izjavio je u ponedjeljak kako je Dom za starije osobe u Andraševcu posjetila protupožarna inspekcija prilikom proširenja djelatnosti, 2012. godine, a policija će vrlo brzo imati više informacija o požaru, u kojem je smrtno stradalo šest osoba.


Dario Kuštro
Anka Slonjšak

pravobraniteljica za osobe s invaliditetom

Tek kada se nešto tragično dogodi, tek tada inspekcija reagira, po dojavi, a u međuvremenu nitko ne nadzire što se radi u privatnim domovima. Još više zabrinjava to što smo proteklih desetljeća brigu o našim starim prepustili tržištu.
Propustili smo donijeti strategiju skrbi
Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak izrazila je u ponedjeljak sućut obiteljima stradalih korisnika Doma za starije i nemoćne Zelena oaza, poručivši kako su oni žrtve višegodišnjeg zanemarivanja skrbi o starima i nemoćnima te ignoriranja činjenice ubrzanog porasta udjela starijih građana.

Ovo je također pokazatelj krajnje nespremnosti sustava da odgovori na potrebe njihova zbrinjavanja. Opće je poznato da je rast privatnih obiteljskih domova posljedica nemogućnosti smještaja u državne domove, koji su prvi, ali nedostižan izbor zbog sve dužih lista čekanja, stoji u priopćenju pravobraniteljice Slonjšak.

"Nije nepoznato da obiteljski domovi ne podliježu redovitom nadzoru bilo kojeg tijela na lokalnoj ili nacionalnoj razini osim inspekcijskog nadzora Ministarstva za demografiju, ali tek nakon saznanja ili dojave o nepravilnostima u radu ili o nedostatcima skrbi o korisnicima", kaže Slošnjak te upozorava kako smo propustili donijeti strategiju skrbi o starijima i nemoćnima.
SAZVATI VIJEĆE
Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske, izražavajući sućut obiteljima stradalih, u ponedjeljak su zatražili hitno sazivanje javne sjednice Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe u povodu tragičnog događaja u Andraševcu. Tvrde kako je javnost mogla svjedočiti nefunkcioniranju sustava i prebacivanju loptice odgovornosti te je zbog toga potrebna hitna javna sjednica na kojoj će se razmotriti nesuglasja u sustavu i predložiti potrebne mjere. Dodaju kako na sjednicu treba, uz dodatne predstavnike Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, pozvati i pučku pravobraniteljicu Loru Vidović, predstavnike Krapinsko-zagorske županije, predstavnike Ministarstva unutarnjih poslova i druge relevantne subjekte.
Možda ste propustili...

HRVATSKA U SREDINI EU LJESTVICE CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Loša dostupnost digitalnog učenja

Najčitanije iz rubrike