Analizirajući tržište rada i njegove potrebe, Hrvatski zavod za zapošljavanje svake godine izdaje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja učenika i studenata za sve županije i gradove u Hrvatskoj. A za našu, Osječko-baranjsku županiju, u 2020. godini one sugeriraju manje prodavača, frizera, ekonomista i komercijalista, a više zidara, tesara, armirača i bravara. Istovremeno, županija vapi i za mladima s diplomom medicine, strojarstva, logopedije, matematike i računarstva te farmacije, a kao i godinama unatrag, previše je ekonomista, pravnika, ali i profesora hrvatskog jezika i književnosti.

Izdane Preporuke trebale bi mladima poslužiti kao vodič pri budućem odabiru srednje škole ili fakulteta, koji će im posljedično donijeti i lakši pronalazak zaposlenja. Važno je istaknuti da, iako preporuke ne nude kvantitativne informacije o smanjenju ili povećanju određenih programa, one ukazuju na smjer potrebnih promjena, osobito u onim obrazovnim programima koji se opetovano pojavljuju u nekoj od kategorija. HZZ za ovu godinu, osim već spomenutih, za naše područje preporučuje povećanje upisnih kvota i stipendiranje limara, stolara, dimnjačara, strojobravara, vodoinstalatera, mehaničara poljoprivredne mehanizacije, mesara, medicinskih sestara i tehničara opće njege. A da nam kronično nedostaje medicinskog kadra, nije nikakvo iznenađenje i stanje je to koje naše tržište rada muči godinama, potvrđuje ravnateljica Medicinske škole u Osijeku Sanja Dravinski. "Kao deficitarno zanimanje i u ovoj se godini pojavljuju medicinske sestre koje se nakon petogodišnjeg obrazovanja zapošljavaju gotovo isti dan. Prošle su godine u našoj školi obrazovane 44 medicinske sestre, od kojih se više od 50 posto odlučilo upisati fakultet, a ostatak se zaposlio. Manji je dio otišao van, uglavnom djeca čiji roditelji već rade u nekoj od zemalja Europske unije", ističe Dravinski.

Deficitarna i visoko tražena zanimanja imaju i u Obrtničkoj školi u Osijeku, čija nam ravnateljica Maja Zorić kaže da je odaziv za pojedina zanimanja ipak iznimno malen. "U Preporukama se našlo zanimanje mesar za koje mi svake godine imamo kvotu od osam učenika, a svake treće godine dvanaest, i uspijemo ju na kraju uvijek popuniti. Oni učenici koji završe za ovo zanimanje uistinu lako dolaze do posla i tijekom školovanja dobivaju stipendije Ministarstva gospodarstva, koja je ove godine iznosila 1500 kuna mjesečno nepovratno, a nerijetko je da već tijekom prakse mnogi od njih pronađu poslodavca", ističe Zorić.

Na tržištu nedostaje i kuhara, a odličnu suradnju svojih učenika s realnim sektorom u turističkim djelatnostima potvrdio nam je ravnatelj Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku Blaško Menalo. "Godinama brojne turističke tvrtke i hotelski lanci, poput recimo Vallamara, stipendiraju naše učenike s 1000 kuna mjesečno, a mnogi od njih onda se i zapošljavaju nakon završetka škole", dodaje Menalo.

S druge strane, na području naše županije trenutačno ne treba fotografa, cvjećara, pedikera, upravnih referenata te tehničara različitih vrsta: turističko-hotelijerski, poljoprivredni, geodetski, ekološki, građevinski, grafički, zdravstveno-laboratorijski... Smanjene potrebe za dijelom medicinskog kadra komentirala je Sanja Dravinski, ravnateljica Medicinske škole u Osijeku: "Tražila sam ispis deficitarnih zanimanja za našu i nekoliko susjednih slavonskih županija, s obzirom na to da imamo učenike s tih područja, i došla sam do podatka da je za Vukovarsko-srijemsku županiju, primjerice, deficitarno zanimanje fizioterapeut, dok je u našoj županiji to zanimanje klasificirano kao ono u kojem se preporučuje smanjenje upisnih kvota.

Ističem to, jer mi u našoj školi obrazujemo mnogo učenika baš iz susjedne nam županije, dakle oni koji pohađaju naše obrazovne programe, neće nužno ostati na području rada Osječko-baranjske županije. Mišljenja sam da je velika potražnja i za zanimanjima farmaceutskog i zdravstveno- laboratorijskog tehničara, iako nisu službeno evidentirani kao deficitarna zanimanja od strane HZZ-a. Do te sam informacije došla u razgovoru s jednim inženjerom i voditeljem laboratorija koji kaže da se na raspisane natječaje za laboratorijskog tehničara ne javlja nitko. Moguće je da HZZ ne evidentira potražnju za ovim zanimanjem, jer određeni poslovni subjekti ne potražuju radnu snagu preko njih", zaključuje Dravinski.