HNB će raspolagati dodatnim makrobonitetnim mjerama koje će moći propisati bankama kada je to potrebno zbog očuvanja stabilnosti financijskog sustava.

Krajem prošle godine Ministarstvo financija u javnu je raspravu poslalo set zakonskih prijedloga kojim se zakonodavstvo u financijskom području usklađuje s europskim, a u kontekstu koraka koje treba poduzeti za priključenje europodručju. Javna rasprava trajala je do sredine ovog tjedna.


Hrvatska je službeno poslala pismo namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II) početkom srpnja, a nešto prije, krajem svibnja, uputila je zahtjev za uspostavljanje tzv. bliske suradnje Europske središnje banke i HNB-a. Taj proces, uz ostalo, podrazumijeva i prilagodbu zakonodavstva pa su u javnu raspravu poslani prijedlozi izmjena zakona o HNB-u, o kreditnim institucijama te o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, kao i prijedlog zakona kojim bi se potvrdio Sporazum o prijenosu i objedinjavanju doprinosa u jedinstveni sanacijski fond.


Izmjenama Zakona o kreditnim institucijama regulira se i razmjena podataka s ciljem procjene kreditne sposobnosti klijenata, odnosno građana. Prije 15-ak godina je 20-ak hrvatskih banaka osnovalo Hrvatski registar obveza po kreditima (HROK), koji je omogućavao i sustav razmjene informacija te podataka o kreditnim obvezama građana. No sredinom 2018. godine taj je sustav prestao s radom, zbog primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u Europskoj uniji (GDPR). Predloženim izmjenama sada se osigurava pravna sigurnost pri razmjeni informacija koje kreditne institucije izravno ili preko zasebne pravne osobe razmjenjuju s ciljem procjene kreditne sposobnosti klijenta. Kako se obrazlaže, informacije i osobni podatci o klijentima koji se moraju razmjenjivati moraju biti nužni za procjenu kreditne sposobnosti i praćenje ugovornih obveza klijenta po kreditu.


Ti podatci uključuju - identifikacijske osobne podatke (ime i prezime, OIB, broj osobne isprave), podatke o postojećim obvezama klijenta (vrsta kredita, ukupan iznos obveze, mjesečni anuitet, broj dospjelih a neplaćenih obveza, njihov iznos te broj dana u zakašnjenju), kao i informacije o neurednom podmirivanju prijašnjih obveza klijenta koje se mogu razmjenjivati najduže četiri godine od dana kada je prijašnja obveza u cijelosti podmirena.


Prema najavama iz bankarskih krugova, razmjena informacija o klijentima u skladu s novim zakonskim odredbama mogla bi početi sredinom ove godine.
Novina je zakonskih izmjena i da će umjesto Hrvatske udruge banaka nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS) ubuduće izračunavati i objavljivati središnja banka. NRS, kao referentna kamatna stopa, služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite. HNB će izračunavati NRS počevši od podataka sa stanjem na dan 31. ožujka 2020. te će je prvi put objaviti u svibnju, predviđaju zakonske izmjene.