Objavljeno 11. siječnja, 2020.
Prosječan staž novih umirovljenika je 31 godina * Radi oko 12.000 umirovljenika
Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o stanju za studeni 2019. godine (mirovine isplaćene u prosincu), ukupan broj korisnika mirovina koji su to pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO) bio je 1,147.016. Riječ je o osobama u starosnoj (813.994), invalidskoj (113.523) te obiteljskoj (219.499) mirovini.
Niske mirovine
Kada se tome pridodaju umirovljene djelatne vojne osobe, policijski službenici i ovlaštene službene osobe (DVO), kojih je bilo 15.629, potom 71.239 umirovljenih hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji te 6735 umirovljenih pripadnika HVO-a i članova njihovih obitelji, ukupna se brojka umirovljenika 30. studenoga 2019., kojima je u prosincu HZMO isplatio mirovinu za studeni, penje na 1,240.619. Ono što nije dobro jest to što taj broj već godinama nije manji od ukupnog broja zaposlenih osiguranika kojih je u studenome bilo 1,556.826. Tako je omjer zaposlenih i umirovljenih bio 1:1,25.
Kada je riječ o omjeru žena i muškaraca koji su u mirovini, brojnije su, sukladno svojoj dugovječnosti žene, kojih u mirovini ukupno ima 670.042 ili (54,01 %), dok je 570.577 umirovljenih muškaraca. Krajem prošle godine oko 12 tisuća umirovljenika bilo je zaposleno na pola radnog vremena, a među njima je bilo 4500 žena, od kojih je svaka četvrta radila u trgovini.
Prosječna mirovina za sve kategorije umirovljenika iznosila je 2721,24 kune (bez mirovina priznatih primjenom međunarodnih ugovora nešto je viša i iznosi 2802,86 kuna), a za prosječnog umirovljenika bez bivših pripadnika vojske, policije, ovlaštenih službenih osoba, branitelja i članova njihovih obitelji te HVO-a, još je manja i iznosi samo 2503,93 kune. Što je ipak više od 2406,03 kune, koliko je prosječna mirovina bila godinu ranije. U toj kategoriji najveće su starosne mirovine dugogodišnjih osiguranika, s prosječnim mirovinskim stažem od 42 godine, sedam mjeseci i 20 dana, koje iznose 3657,24 kune. No, takvih je samo 31.727, ili samo nešto manje od četiri posto od ukupnog broja onih koji su starosnoj, invalidskoj ili obiteljskoj mirovini, pa je i njihov utjecaj na ukupan prosječni iznos relativno mali. Prosječna starosna mirovina ZOMO korisnika, koji su pravo na mirovinu prvi put ostvarili u 2019., iznosi 2583,18 kuna.
U 2019. godini umrlo je ukupno 41.844 korisnika starosne, invalidske ili obiteljske mirovine, a pravo na mirovinu prvi je put ostvarilo njih 45.697, od čega 33.947 na starosnu, 2242 na invalidsku, a 9508 na obiteljsku. Njihova je prosječna netomirovina u prosjeku iznosila 2573,18 kune, a kada gledamo samo one koji su otišli u starosnu mirovinu (i dugogodišnji osiguranici i prijevremena starosna mirovina), onda je riječ o iznosu od 2745,99 kuna. Ukupan broj tih umirovljenika u godinu dana, prema podacima HZMO-a, povećao se za 4484 osobe.
Premalo staža
Sukladno sada sporijem režimu ujednačavanja radnog vijeka žena i muškaraca, u 2020. prve uvjete za mirovinu stječu žene rođene 1962. godine (ako imaju 32 i pol godine radnog staža). Prijevremena mirovina se u 2020. godini može pak ostvariti s navršenih 57 i pol godina, kao i bar 32 i pol godine radnog staža. Svake sljedeće godine, sve do kraja prijelaznog razdoblja 2029., nužna dob i staž penju se za tri mjeseca. U punu starosnu mirovinu žene 2020. idu sa 62 i pol godine, što je još uvijek dvije i pol godine ranije nego muškarci. Radni vijek žena i muškaraca tako će se izjednačiti 2030. godine. Od ove je godine i niža penalizacija za prijevremene mirovine, a uopće ne vrijedi za one koji su se zaposlili do svojih ranih 20-ih godina. Radnicima koji imaju 41 godinu staža i 60 godina života mirovina se isplaćuje bez umanjenja, a dobna se granica smanjuje i osobama koje rade na osobito teškim i za zdravlje i radnu sposobnost štetnim radnim mjestima.
U listopadu prošle godine prosječna netoplaća u Hrvatskoj bila je 6496 kuna. Kako prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema ZOMO-u pak iznosi 3811,02 kune, njezin udjel u prosječnoj plaći iznosi 58,67 %. Prosječan mirovinski staž takvih korisnika mirovina je 31 godina, a njihova prosječna dob je 71 godina. Prosječan mirovinski staž korisnika starosnih mirovina ZOMO-a, a koji su pravo na mirovinu ostvarili u 2019., također iznosi 31 godinu, a njihova prosječna dob je 64 godine.
Igor Bošnjak
RAD DO 68. IZVAN HITNE PROCEDURE
Kao što je poznato, granica za starosnu mirovinu protekle je godine vraćena sa 67 na 65 godina života, a prijevremena starosna mirovina na 60 godina života, što su bili i zahtjevi referendumske inicijative "67 je previše", koja je za to prikupila više od 700 tisuća potpisa. Pravo na starosnu mirovinu tako ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, a pravo na prijevremenu starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 35 godina staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvaruje pak sa 60 godina života i 41 godinom mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju. Krajem 2019. iz ubrzane procedure povučena je i planirana izmjena ZOR-a koja je onima koji to žele trebala omogućiti da mogu raditi do 68. godine života, a čemu su se najviše protivili poslodavci.
U 2019. godini umrla su ukupno 41.844 korisnika starosne, invalidske, ili obiteljske mirovine