Svjetska banka povisila je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. i 2020. godini. Hrvatsko bi gospodarstvo u 2020. godini trebalo porasti 2,6 posto, čime je Svjetska banka u najnovijem izvješću o izgledima za svjetsko gospodarstvo povisila procjenu iz lipnja za 0,1 postotni bod. Osjetno je podignuta procjena hrvatskog gospodarskog rasta u 2019., za 0,4 postotna boda, na 2,9 posto. U 2021. godini hrvatsko bi gospodarstvo trebalo usporiti, na 2,4 posto, a istu stopu rasta u Svjetskoj banci predviđaju i za 2022. godinu.

Podsjetimo, Vlada RH u 2019. predviđa da će stopa rasta biti 2,8 posto, a 2020. godine 2,5 posto. Nedavno je Hrvatska narodna banka objavila svoja predviđanja prema kojima će prošlogodišnji rast biti tri posto, a za 2020. navode prognozu od 2,8 posto.


U skupini gospodarstava u nastajanju u Europi i srednjoj Aziji, u koju Svjetska banka svrstava Hrvatsku, rast bi ove godine trebao ubrzati na 2,6 posto, nakon što je u 2019. kliznuo na samo dva posto, najnižu razinu u tri godine. Snažno usporavanje rasta u toj regiji u 2019. odražava usporavanje turskog i ruskog gospodarstva pod pritiskom financijskih tržišta odnosno slabe potražnje i smanjene proizvodnje nafte, tumače u SB-u. Gospodarstva srednje Europe podupro je početkom prošle godine rast realnih plaća i proračunski transferi koji su potaknuli osobnu potrošnju. U 2020. rast bi u toj regiji trebao usporiti na 3,4 posto zbog slabljenja proračunske potpore i kontinuiranih demografskih pritisaka. U SB-u napominju i da gospodarske aktivnosti u srednjoj Europi u velikoj mjeri ovise o apsorpciji strukturnih fondova Europske unije. Upozoravaju također da bi gospodarski rast u cijeloj skupini gospodarstava u nastajanju srednje Europe i središnje Azije mogao biti osjetno slabiji u slučaju usporavanja rasta u velikim trgovinskim partnerima te geopolitičkih previranja, pojačane političke neizvjesnosti i izloženosti oscilacijama na financijskim tržištima. Pojašnjavaju tako da bi se usporavanje gospodarstva eurozone moglo preliti i na gospodarstva u nastajanju tijesno trgovinski i financijski povezana sa zonom primjene zajedničke europske valute.


Svjetski gospodarski rast trebao bi ove godine tek neznatno ubrzati zahvaljujući postupnom oporavku investicija i trgovine nakon slabe 2019., predviđaju u Svjetskoj banci. Za ovu godinu tako predviđaju rast globalnih aktivnosti za 2,5 posto, nakon 2,4-postotnog povećanja u 2019. Time su povisili lipanjske procjene za po 0,2 postotna boda. I za dvije iduće godine predviđaju neznatno ubrzanje rasta na 2,6 posto u 2021., a 2,7 posto u 2022. godini. Naglašavaju pritom da prevladavaju rizici koji bi mogli zakočiti rast, uključujući opetovano rasplamsavanje trgovinskih napetosti i neizvjesnost na području trgovinske politike te neočekivano snažno usporavanje velikih gospodarstava i financijska previranja u gospodarstvima u nastajanju i razvoju. U skupini razvijenih gospodarstava rast bi ove godine trebao usporiti na 1,4 posto, a značajniji oporavak u SB-u ne očekuju ni u 2021., ni u 2022., kada bi aktivnosti u toj skupini, prema njihovim procjenama, trebale porasti 1,5 posto. Najviše su pritom snizili procjenu gospodarskog rasta eurozone u ovoj godini, za 0,4 postotnih bodova, na 1,0 posto, zbog slabosti proizvodnog sektora.


Američko bi gospodarstvo, prema njihovim procjenama, trebalo ove godine usporiti na 1,8 posto, odražavajući negativan utjecaj ranijeg podizanja carina i pojačane neizvjesnosti. "Rast u skupini razvijenih gospodarstava trebao bi usporiti u 2020. na 1,4 posto, dijelom i zbog kontinuirane slabosti proizvodnog sektora", naglašavaju u Svjetskoj banci.
U skupini gospodarstava u nastajanju i razvoju, rast bi ove godine trebao ubrzati na 4,1 posto, ali njegova osnova bit će ograničena na šačicu velikih, upozoravaju u SB-u. "Približno trećina gospodarstava u nastajanju i razvoju trebala bi usporiti ove godine zbog neočekivano slabog izvoza i ulaganja", napominju, dodajući da će i u slučaju oporavka rast po stanovniku ostati ispod dugoročnog prosjeka i znatno ispod razine potrebne da se ostvare ciljevi ublažavanja siromaštva. Kinesko bi gospodarstvo tako po SB-u ove godine trebalo porasti 5,9 posto, zbog nepovoljnih trendova u samoj zemlji i u inozemstvu, uključujući pritisak trgovinskih napetosti.