Zbog stanja oko afričke svinjske kuge (ASK) u cijelom svijetu i Hrvatskoj prijeti uništenje velikog dijela ionako slabe svinjogojske proizvodnje, a situacija zahtijeva najviši stupanj ozbiljnosti. Štete koje mogu nastati procjenjuju se na više od 100 milijuna eura.

Zaključci su to Hrvatske udruge proizvođača svinja, iz koje dodaju da je afrička svinjska kuga globalna opasnost, ali i prilika za svinjogojsku proizvodnju.

"Iako je ova bolest dugo poznata, u fokus svinjogojske proizvodnje došla je prije nekoliko godina, kada se velikom brzinom počela širiti svijetom čineći goleme štete. ASK je smrtonosna bolest za domaće svinje i pri pojavi na farmi 90 posto životinja ugiba u roku od dva tjedna. Vrlo se lagano prenosi kontaktom, pa je nemoguće spriječiti njezino širenje unutar farme. Također se preko transportnih sredstava ili ljudi koji su bili u kontaktu sa bolesnim životinjama ili njihovim izlučevinama lagano širi među farmama. Jednom kada bolest uđe u populaciju, moguće ju je iskorijeniti jedino radikalnim odstrelom cijele populacije", kaže Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.

Inače u Europi svinjska je kuga potvrđena i kod divljih i domaćih svinja. Ovako brzo širenje bolesti objašnjava se mutacijom virusa, kao i početnim neshvaćanjem razine opasnosti od ASK-a. Kako ozbiljan pristup ovoj bolesti može rezultirati i povećanjem svinjogojske proizvodnje, iz Hrvatske udruge proizvođača svinja navode da najbolje pokazuje tzv. rusko rješenje.

- Rusija ima ASK od 2007. godine. U 2017. godini Federalna služba za veterinarski i fitosanitarni nadzor izvijestila je da je od 2007. do 2017. godine u 1000 epidemija ASK-a rezultiralo smrću 800.000 svinja u 46 regija diljem Rusije. Proizvodnja svinjogojske industrije na malim farmama gotovo je prepolovljena, s 1119 tona svinjetine u 2007. na 608 tona u 2017. Međutim, visoko industrijalizirane farme svinja svake su godine povećavale proizvodnju tijekom istog razdoblja, tako da Rusija ukupno više proizvodi svinja nego prije pojave bolesti. Ovaj trend rezultat je pravodobno provedenih odlučnih mjera veterinarske struke u Rusiji, kao i državna odluka o investicijskoj potpori farmama koje su procijenjene da se mogu uspješno prilagoditi provedbi biosigurnosnih mjera - naveli su iz Udruge.

- Izbijanje afričke svinjske kuge u Aziji utječe na globalno tržište mesa i trgovinske tokove. Predviđa se da će Kini u 2019. nedostajati količina proizvodnje svinja koju danas proizvodi SAD (jedan od najvećih proizvođača svinjetine u svijetu).

Predviđa se velika potražnja za svinjskim mesom u Europi, a izvoz svinja toliko je poremetio odnose na tržištu unutar EU-a da pojedine zemlje smanjuju potrošnju po glavi stanovnika i nadoknađuju je sa mesom peradi. Izgledi za svinjsko meso ove su godine posebno neizvjesni s obzirom na snažan utjecaj ASK-a na opskrbu nekoliko azijskih zemalja, posebno Kine - kaže Kuterovac.

Neki predviđaju da će kineska potražnja za uvozom dostići rekordne razine, što će dovesti do većeg izvoza ključnih izvoznika, uključujući i Europsku uniju. To će također dovesti do širenja proizvodnje izvan Kine u sljedeće dvije do tri godine.

- Međutim, u EU-u će povećanje proizvodnje biti ograničeno zahtjevima politike zaštite okoliša u većini zemalja članica. Očekuje se da će kineska proizvodnja do kraja 2020. pasti za više od 35 posto u odnosu prema 2018. Kineska proizvodnja svinjskog mesa započet će se oporavljati tek od 2021. godine, ako budu uspješni u kontroli bolesti, a može biti stabilizirana do 2025. godine, ako restrukturiranje industrije svinjskog mesa bude uspješno. Proizvodnja svinjskog mesa u EU-u ograničena je odlukama javnih politika koje proizlaze posebno iz brige o okolišu u nekoliko država članica (npr. Njemačka i Nizozemska), kao i zbog rizika od ASK-a u središnjoj i istočnoj Europi. Međutim, trenutni porast svjetske potražnje i cijena omogućit će rast u ostalim zemljama, posebno onima koje imaju pristup azijskim tržištima (npr. Španjolskoj). Nakon što se kineska proizvodnja počne oporavljati, proizvodnja i cijene u EU-u trebale bi znatno pasti. Do kraja razdoblja očekuje se da će proizvodnja u Europskoj uniji pasti na razinu prije 2018. godine, jer se neki potrošači neće vratiti s peradi na potrošnju svinjskog mesa - navodi Kuterovac.

Dodaje kako potrošnja svinjskog mesa po glavi stanovnika već opada u nekim državama članicama EU-a jer potrošači teže favoriziranju peradi, koja je jeftinija i smatra se zdravijim izborom. Visoke cijene u prvim godinama razdoblja trebale bi ubrzati ovaj trend. Kao rezultat toga, potrošnja svinjskog mesa može pasti na 30,2 kilograma po glavi stanovnika, u usporedbi s prosječno 32,3 kilograma u razdoblju od 2015. do 2018. Cijene svinjskog mesa u EU-u već rastu nakon kineske potražnje, a trebale bi još rasti 2020. Cijene bi trebale ostati visoke dok se kineska proizvodnja ne oporavi i mogu naglo pasti, ovisno o brzini oporavka i koliko će proizvodnja EU konkurenata (SAD, Brazil i Kanada) rasti. Nakon što se situacija stabilizira, cijene u EU-u trebale bi ostati na oko 1500 eura po toni na terenu.

Hrvatska udruga proizvođača svinja izradila je i prijedlog mjera odbrane Hrvatske u kojoj još uvijek nema ASK-a.

"Za zemlje koje su i dalje negativne na afričku svinjsku kugu prioritet je vanjska biosigurnost i kontrola granica. Cilj je sprečavanje prelaska prekograničnog virusa preko ljudi, vozila, uvoza kontaminiranog mesa i proizvoda ili kretanjem divljih svinja. Kontrola na granicama mora biti učinkovita kako bi se spriječio unos prerađevina iz zemalja koje imaju pojavu ASK-a. Transportna sredstva, posebice sa stokom, moraju biti dodatno dezinficirana, a putevi provoza kontrolirani. Granična područja na kojima je vjerojatna migracija divljih svinja iz susjednih zemalja sa ASK-om moraju pojačano odstreljivati divlje svinje i vršiti kontrolu. Primjer učinkovite kontrole divljih svinja je Belgija koja je uspjela spriječiti daljnje širenje područja sa ASK-om", navode iz Udruge i dodaju da "provedena kategorizacija farmi u Hrvatskoj nije odrađena sukladno uputama Ministarstva poljoprivrede, farme nisu obaviještene o kategorizaciji i razlozima dobivene kategorije te nisu dobile uputu za ispravak eventualnih problematičnih situacija. Stoga predlažemo da Ministarstvo doradi upitnik i da se još jednom izvrši kategorizacija gospodarstava te da se sva gospodarstva upute kako mogu popraviti eventualne probleme", navode iz
Udruge.

"Naše svinjogojstvo opterećeno je s velikim problemima, što je izazvalo i veliki pad proizvodnje. Danas jedva proizvodimo trećinu potrebnoga svinjskoga mesa. Struktura svinjogojske proizvodnje, unatoč padu broja proizvođača, i dalje je vrlo nepovoljna, posebice vezano uz problem ASK-a. Moguća pojava bolesti s ovakvom strukturom izazvat će izravne i neizravne velike štete na farmama i pad proizvodnje na malim farmama i do 50 posto. Jedini spas naše proizvodnje vidimo u strogoj provedbi preventivnih aktivnosti te ulaganjem u biosigurnosne mjere", kaže Kuterovac.