Nakon redovnih studentskih izbora, održanih u lipnju 2019. na Sveučilištu u Osijeku, krajem je listopada održana konstituirajuća sjednica Skupštine i izabrano novo vodstvo Studentskoga zbora Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Tom je prigodom za novoga predsjednika osječkoga Studentskog zbora izabran Fran Ivan Škorić (22), student druge godine diplomskog studija Menadžment na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Bio je to povod za razgovor s njom za posljednji ovogodišnji broj Sveučilišnoga glasnika.

Molim Vas, ukratko opišite i ocijenite Sveučilište u Osijeku s aspekta studenata, gledajući ponudu i kvalitetu studija te mogućnosti za studente.

-S gledišta budućih studenata na Sveučilištu koje na 17 sastavnica broji preko 120 studija većina može pronaći studij koji želi upisati. Sustav studiranja sličan je kao i na drugim sveučilištima pa se najbolja usporedba zapravo može napraviti prema studentskom standardu. Studentski domovi koje imamo dobro su uređeni, a za manje od godinu dana bit će završen i novi paviljon studentskoga doma u kampusu koji će udvostručiti dosadašnji smještajni kapacitet Studentskoga centra u Osijeku. Grad Osijek slovi za najpovoljniji grad za studentski život misleći pri tome na cijene privatnoga smještaja te u trgovinama i ugostiteljstvu koje su pristupačnije od cijena u drugim sveučilišnim gradovima. Za neke detaljnije usporedbe ipak bismo trebali pronaći studente koji su studirali na više sveučilišta u više gradova pa bi nam mogli iz prve ruke reći pozitivne i negativne strane studiranja na Sveučilištu u Osijeku.

Kakav je trenutačan studentski standard u Osijeku? Što biste istaknuli kao pohvalno, a što bi se još eventualno moglo poboljšati i na koji način?

-Kao što sam rekao, studirati u Osijeku financijski je prihvatljivo. Nakon završetka gradnje novoga studentskog doma vjerujem da će svi studenti koji si ne mogu priuštiti unajmljivanje stana moći dobiti smještaj u studentskom domu što je iznimno važno jer tako svima pružamo mogućnost studiranja i smanjujemo razlike između studenata boljih i lošijih socioekonomskih prilika. Sveučilište u Osijeku dodjeljuje i stipendije studentima u stanju socijalne potrebe, izvrsnim studentima i studentima športašima. Poboljšanje koje s nestrpljenjem iščekujemo jest ono u sustavu subvencionirane prehrane za studente za koje je nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja te vjerujem da će već u idućoj godini krenuti u izmjene toga sustava u kojem se prava neprekidno umanjuju već dugi niz godina.

Jesu li, prema Vašemu mišljenju, osječki studenti dovoljno aktivni u realizaciji nekih projekata kao i uključivanju u akademsku zajednicu te kulturni i zabavni život grada?

-U svakoj većoj skupini imamo aktivniji i inertniji dio. Većina studenata ipak nije uključena u aktivnosti izvan nastave, no kad uzmemo u obzir činjenicu da se na natječaj Studentskoga zbora Sveučilišta svake godine javi 80 – 100 prijavitelja, studentskih udruga, zborova i pojedinaca koji prijavljuju projekte ukupne vrijednosti veće od dva milijuna kuna, možemo biti zadovoljni. Tu svakako prednjači Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku čiji su studenti aktivni na svim većim događanjima u gradu i za vrijeme studija, ali i kasnije u profesionalnoj karijeri.

Koje biste studentske programe ili projekte u Osijeku posebno istaknuli?

-Svakako je to Osječko ljeto mladih koje će sljedeće godine imati svoje 40. izdanje. Posrijedi je festival koji ima tradiciju dugu četiri desetljeća i koji se znatno mijenjao i prilagođavao novim afinitetima i potrebama studenata. Također, Studentska roštiljada po broju je posjetitelja koji se toga dana okupe na jednom mjestu prerasla bilo koji drugi događaj u gradu. Ipak, smatram da je organizacija tako velikih događaja prerasla organizacijske mogućnosti studenata i Studentskoga zbora čiji članovi, osim studija, imaju i mnogo drugih obveza, a studentski se predstavnici i brzo izmjenjuju jer im mandat traje samo dvije godine. Stoga, kada govorimo o takvim događanjima kojima prethodi nekoliko mjeseci organizacije, trebali bismo razmišljati kako ustaliti profesionalnu ekipu koja će se time baviti dugoročno i imati iskustva koja su prijeko potrebna za takav posao.

Koji su najvažniji programi, projekti i aktivnosti koje planirate realizirati u svojem mandatu i u kojem roku?

- U mojem jednogodišnjem mandatu predsjednika cilj mi je inicirati izradu novoga pravilnika o dodjeli Rektorove nagrade, kvalitetno nastaviti organizaciju Osječkoga ljeta mladih te ispuniti sve unaprijed određene zadaće Studentskoga zbora Sveučilišta kao što su sudjelovanje u radu tijela Sveučilišta u Osijeku, potpora studentskim projektima kroz provedbu natječaja za financiranje studentskih programa u 2020. godini i aktivno sudjelovanje u radu Hrvatskoga studentskog zbora koji je važan dionik u uređivanju i unaprjeđivanju sustava visokoga obrazovanja na nacionalnoj razini. Većina svakodnevnoga rada može se svesti na svakodnevnu komunikaciju sa studentima kojima smo uvijek na raspolaganju te inicijative i razgovore koje kao predstavnici studenata svakodnevno vodimo s Upravom našega Sveučilišta u svrhu poboljšanja sustava. To nije lagan posao uz sve obveze na studiju. Sada kada vidim koliko to vremena zahtijeva i koliku odgovornost nosi, mogu reći da se divim mojim prethodnicima, ali i svakomu tko ubuduće prihvati ulogu studentskoga predstavnika.

Što planirate promijeniti ili pokrenuti u svojem mandatu?

-Studentsko predstavništvo kroz studentske zborove svakodnevno nailazi na problem neinformiranosti studenata o djelokrugu rada i ulozi Studentskoga zbora. To nam govori da je potrebno mnogo više napora uložiti da nas, osim čelnih ljudi na Sveučilištu, i sami studenti prepoznaju po ulozi zastupanja i predstavljanja studenata. Posljednjih godina sazivi studentskih zborova pridonijeli su vidljivosti kroz različite projekte i aktivnosti koje su provodili, no još uvijek ima mnogo prostora jer nas studenti nisu dovoljno prepoznali kao partnera u rješavanju problema u sustavu studiranja i studentskom standardu.