KRNDIJA

Petak 13., 13. prosinca, mještanima Krndije, jedinog državnog sela u Hrvatskoj, bit će itekako sretan; toga dana u njihovom nevelikom mjesnom domu načelnica Općine Punitovci Jasna Matković uručit će im vlasničke listove za čestice, kuće, u kojima desetljećima žive, no nad kojima nikada nije bilo provedeno njihovo vlasništvo, nego je na cijelo selo, a zbog njegove specifične prošlostii i sudbine, "sjela" država. Dodjela vlasničkih listova na petak 13. za pedesetak Krndijaša, koliko ih danas broji to selo tragične prošlosti krajem i nakon Drugog svjetskog rata, završetkak je čak 20-godišnje borbe da napokon i de jure i de facto postanu vlasnici kuća u kojima su cijeli život, zapravo - mnogi od rođenja, u koje su ulagali, popravljali ih, "krpali", ne znajući, zapravo, u što ulažu, a i bez mogućnosti da prometuju njima, prodaju ih i sl. Slučaj "državno selo", u kojem državna jedino dosad nije bila u međuvremenu obnovljena crkva i groblje, prošao je u tih 20-ak godina ladice i ladice državnih agencija, poput DUUDI-ja, AUDI-ja... i, naposljetku Ministarstva državne imovine, za čijeg će prvog, a već neko vrijeme bivšeg, ministra Gorana Marića Krndijaši uglas reći da je on taj koji je "presjekao" njihov problem i odlučio da država selo, tamošnje čestice, daruje lokalnoj samoupravi, tj. Općini Punitovci, a ona potom mještanima Krndije.

- Da, u petak ćemo mještanima Krndije uručiti vlasničke listove. Također, Općina Puniutovci podmirila je i troškove poreza na promet nekretninama - kaže načelnica Jasna Matković, za kojom su brojni odlasci u Zagreb i zauzimanje da se slučaj Krndije napokon riješi. Jer, od prvih najava da će država darovati izgrađene, kao i druge čestice iz građevinske zone obuhvata Krndije Općini Punitovci do danas prošlo je, naime, više od godinu dana, tijekom kojih su za općinskom administracijom brojne aktivnosti, priprema Procjembenog elaborata i druge "papirologije", traženje načina da se mještanima Krndije što više iz općinskog proračuna pokriju izdaci u dolaženju do vlasništva nad kućama u kojima žive desetljećima. Na već izgrađene čestice odnosi se, dodaje Matković, oko dvadeset ugovora, no građevinski obuhvat Krndije čini još oko devedeset čestica koje su sada prazne. U konačnici, riječ je o oko 110 građevinskih čestica u dojučerašnjem jedinom "državnom selu".

Prema rješenjima Porezne uprave za devetnaest ugovora, dodaje pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela Općine Punitovci Nikola Milanović, Općina je na ime poreza na promet nekretnina paltila nešto više od 83.300 kuna, oslobodiivši tako Krndijaše ovog nemalog iznosa. Nadalje, pred ovom zajednicom je i program stambenog zbrinjavanja. Lokalna zajednica u Krndiji i njenim sada slobodnim česticama vidi veliki potencijal za novi život ovog sela, kroz doseljavanje mladih obitelji, kao i onih željnih mirnog, seoskog života, no dovoljno blizu gradskim sredinama za obavljanje kupnje, administraciju, odlaske kod liječnika i dr., jer Krndija je na sjecištu putova za Đakovo, Našice, Osijek. Želju da se vrate u selo najavio je i dio bivših Krndijaša, koji su nakon Drugog svjetskog rata, ili njihovi roditelji, djedovi, morali napustiti selo odlukom tada nove partizanske vlasti, koja je većinsko njemačko stanovništvo prognala ili zatvorila u logor za Folksdojčere u čijoj je žici završilo to do tada napredno selo, dok je crkva granatirana i pretvorena u skladište. Potom se Krndija našla na karti doseljavanja kolonista, do danas odumirući. Ovo bi joj nakon gotovo 75 godina trebao biti najradosniji Božić.