Stanje hrvatskog tržišta rada u 2018. godini formiralo se u kontekstu starenja stanovništva u svim županijama te smanjenja broja stanovnika svuda osim u Zagrebu i Istarskoj županiji. I u tim okolnostima u svim je županijama nastavljen pozitivan trend na tržištu rada izražen u povećanju broja osiguranika mirovinskoga osiguranja, smanjenju broja nezaposlenih te rastom administrativnog broja zaposlenih. Ističe to HGK u publikaciji "Tržište rada u hrvatskim županijama 2018. godine".

No, pritom je samo u šest županija stopa nezaposlenosti smanjena u kontekstu većeg rasta broja zaposlenih od pada broja nezaposlenih, a ni jedna među njima nije u Slavoniji. Kod ostalih i dalje prevladava snažnije smanjenje broja nezaposlenih povezano s još uvijek jakim emigracijskim kretanjima te s nastavkom nepovoljnih demografskih kretanja. Tako su, primarno pod utjecajem smanjenja broja nezaposlenih, čiji je pozitivan trend dugotrajniji i snažniji od oporavka zaposlenosti, stope administrativne nezaposlenosti 31. ožujka 2018. bile u svim županijama niže nego deset godina ranije (i najniže otkad postoji donekle relevantna statistika, osim u Virovitičko-podravskoj županiji). No ujedno je u istom razdoblju samo u Zadarskoj županiji i Zagrebu registriran i veći broj zaposlenih. Ako se nastave nepovoljni emigracijski i demografski trendovi, to će ograničiti brži oporavak tržišta rada te se broj zaposlenih u većini županija vjerojatno neće vratiti na razine iz 2008. godine.

U usporedbi omjera osiguranika i stanovništva najbolje radne životne dobi od 20 do 65 godina, najbolji je Grad Zagreb (65 %), a najlošija Zagrebačka županija (30 %). Udjel osiguranika u ukupnom stanovništvu u pravilu je veći u Jadranskoj Hrvatskoj nego Kontinentalnoj, gdje je stanovništvo starije. No neke manje i mlađe županije odskaču, a to su Varaždinska i Međimurska. Županije Kontinentalne RH imaju dva puta više stanovnika i osiguranika u odnosu na Jadransku. Omjer broja osiguranika i broja stanovnika gotovo je isti u obje regije (37 % u Jadranskoj, i 37,4 % u Kontinentalnoj). No na rezultat Kontinentalne RH znatno utječe Zagreb bez kojega se omjer znatno pogoršava (29,8 %), čemu bitno pridonose slavonske županije s omjerima ispod 30 % (osim Osječko-baranjske).

I najveći apsolutni godišnji rast broja osiguranika mirovinskoga osiguranja očekivano ima Zagreb. No u relativnim omjerima, jer je rast u gradu Zagrebu bio među najnižima te je iznosio samo 1,4 %. Druga najveća županija, Splitsko-dalmatinska, imala je i drugi najveći porast, ali i dvanaestu najvišu stopu rasta (2,4 %). Među deset županija s najvišom godišnjom stopom rasta broja osiguranika je pet od sedam županija Jadranske Hrvatske, pa se i na razini te regije bilježi nešto viša godišnja stopa rasta (2,6 %) nego na razini Kontinentalne (2 %), kojoj sliku kvari grad Zagreb. Bez Zagreba taj dio ima višu stopu rasta (2,5 %). Slavonski dio Kontinentalne RH pak diže prosjek te regije, jer su te županije ostvarile natprosječne stope rasta (najveći Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Virovitičko-posavska županija). Apsolutno povećanje broja osiguranika u pet slavonskih županija iznosilo je 5,3 tisuće, što je činilo 16,2 % apsolutnog porasta na razini cijele RH. Broj osiguranika u tim županijama zajedno započeo je na godišnjoj razini rasti 2015., a godišnja stopa rasta u 2018. bila je najviša u te četiri godine. Isti je trend prisutan i kada se gleda cijela regija, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj stopa rasta usporila u odnosu na 2017. Treba reći i kako je 2017. i 2018. rast zabilježen u svim županijama. Ipak, taj rast je bio dovoljan da se premaši broj osiguranika iz 2008. u samo šest županija, četiri iz Jadranske Hrvatske te Zagrebačkoj i Krapinsko-zagorskoj. Najveći pozitivan pomak ima Zadarska županija s 4000 više osiguranika (8 %). Ta županija jedina je uz Istarsku u kojoj je zabilježen i porast broja stanovnika u tom razdoblju. S druge strane, najsporiji oporavak u odnosu na 2008. imaju slavonske i njima rubne županije.

U Hrvatskoj je 2018. bilo prosječno 153,5 tisuća nezaposlenih, od čega 65,3 % u Kontinentalnoj Hrvatskoj te 34,7 % u Jadranskoj Hrvatskoj. Godišnje stope pada broja nezaposlenih bile su u 13 županija više od 20 %, a najviša stopa pada zabilježena je u Koprivničko-križevačkoj (-32 %), Međimurskoj i Zagrebačkoj županiji. Kontinuirani trend pada broja nezaposlenih započeo je u većini županija 2014. godine. Najkasniji početak oporavka (2015.) zabilježen je u Bjelovarsko-bilogorskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Osječko-baranjskoj i Ličko-senjskoj županiji. U odnosu na 2008., u svim je županijama 2018. bilo manje nezaposlenih.

Postoji velika razlika u stopi nezaposlenosti, no ipak je vidljiv trend smanjenja raspona u posljednje četiri godine koji je prvi put od 1998. bio niži od 20 %. Najnižu stopu nezaposlenosti najviše je godina imao Zagreb, kojem primat povremeno uzima Istarska županija. Najčešće se najviša stopa nezaposlenosti ostvarivala pak u županijama Kontinentalne Hrvatske, u pravilu u tri slavonske županije (Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Virovitičko-podravska), a posljednje dvije godine pretekla ih je Sisačko-moslavačka. Najniža je stopa nezaposlenosti 2018. zabilježena u gradu Zagrebu (4,7 %), a najviša u Sisačko-moslavačkoj županiji, 5,2 puta viša od one u Zagrebu. Najviše je smanjena stopa nezaposlenosti u Virovitičko-podravskoj županiji.