Očekivani se životni vijek u Hrvatskoj između 2000. i 2017. godine povećao za 3,4 godine, ali je i dalje 2,9 godina kraći od prosjeka Europske unije. Pokazalo je to izvješće o stanju zdravlja u EU-u u 2019. godini pod nazivom "Pregled zdravlja i zdravstvene zaštite", koje je predstavljeno u petak u Školi narodnog zdravlja "Dr. Andrija Štampar".

Ovaj pregled svake dvije godine izrađuju Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike. Pregled donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije, Island i Norvešku.


U pregledu se navodi kako u Hrvatskoj socijalne nejednakosti manje utječu na očekivanu životnu dob nego u ostalim zemljama EU-a, a osobito je to naglašeno kod žena. Naime, u Hrvatskoj žene s nižim obrazovanjem u prosjeku žive samo 1,6 godina kraće nego žene s visokim obrazovanjem dok na razini EU-a ta razlika iznosi 4,1 godinu. Hrvatska znatno zaostaje za prosjekom Unije i u kvaliteti života u starosti. Hrvati u dobi od 65 godina mogu očekivati da će poživjeti još 17,4 godine, što je dvije godine više nego 2000. Međutim, manje od pet godina tijekom tog razdoblja živjet će u dobrom zdravlju, a više od 12 godina s nekom od teških kroničnih bolesti. Za usporedbu, građani Europske unije u prosjeku nakon 65. u dobrom zdravlju žive još 10 godina. Životna dob i slabija kvaliteta života u starosti hrvatskih građana posljedice su loših životnih navika, ali i neučinkovitog zdravstvenog sustava. Na to upozoravaju brojni pokazatelji vezani uz preventivne aktivnosti i liječenje teških bolesti.


Nešto više od polovine svih smrti u Hrvatskoj može se pripisati faktorima ponašanja, uključujući prehrambene faktore, pušenje, alkohol i nisku tjelesnu aktivnost.


Politike protiv pušenja nedovoljno su razvijene, pušenje u zatvorenim javnim prostorima i dalje je rašireno, a stopa tinejdžera pušača treća je najviša u EU-u. Stope pretilosti su u porastu, posebno među djecom.


Hrvatska je 2017. na zdravstvo potrošila 6,8 posto svojega BDP-a, što je mnogo manje od prosjeka EU-a od 9,8 posto.
Razina javnog duga i dalje znatno ograničava javnu potrošnju za zdravstvo. Otežavajuća je okolnost i to što je samo trećina stanovnika u Hrvatskoj obvezna plaćati doprinose za zdravstveno osiguranje, čime se smanjuje osnovica prihoda zdravstvenog sustava. Velik dio potrošnje za zdravstvo u Hrvatskoj odnosi se na farmaceutske proizvode, mnogo više od prosjeka EU-a.