Magazin
VRIJEME JE ZA MIROVINU

Švicarska zatvara najstariji nuklearni reaktor
Objavljeno 7. prosinca, 2019.

Otkako je SAD detonirao prve nuklearne bombe iznad japanskih gradova Hirošima i Nagasaki, atomsko doba postalo je naša svakodnevica. Srećom, bez neuklearnog rata, ali zato s bezbroj mirnodopskih pokusa s novim još moćnijim nuklearnim naoružanjem, kojeg danas ima desetak zemalja svijeta, od starih velesila poput SAD-a i Rusije, do novih, Sjeverene Koreje, pa i Irana, koji i dalje potajno priprema atomske bombe kao "dar" za Ameriku i Bliski istok.

STARAC SE GASI
Kako god bilo, bez atoma današnja je civilizacija nezamisliva. I dok svi strepimo od atomskog rata, naviknuti smo na atome u miru, ponajviše zahvaljujući mirnodopskom korištenju blagodati nuklearne energije. Doduše, sjene Černobila svako malo zaprijete iz prikrajka, a i okruženje krcato nuklearnim elektranama ne ulijeva baš puno povjerenja u budućnost (sjetimo se i Fukušime!). Utješno je pritom saznanje da je nekim pogonima istekao rok pa se zatvaraju, premda se Krško i dalje drži kao jedno od najstarijih nuklearnih postrojenja u ovom dijelu Europe. Ipak, najstariji aktivni nuklearni reaktor u Europi švicarski je Beznau, koji idućeg tjedna puni 50 godina. Aktivisti smatraju kako je to predug životni vijek i traže njegovo gašenje.

Nuklearka u sjevernom kantonu Aargauu, uz njemačku granicu, počela je raditi 9. prosinca 1969., u vrijeme dok su Beatlesi još bili zajedno, a čovjek tek prohodao Mjesecom. Pedeset godina poslije na svjetloplavom zidu zgrade u kojoj je reaktor 1 na njemačkom piše: "Godišnjica 1969.-2019. - 355.000 sati rada".

Beznau 1 treći je najstariji aktivni nuklearni reaktor na svijetu. Ispred njega samo su dva reaktora u Tarapuru na zapadu Indije, koji su s radom krenuli u listopadu 1969. godine, stoji u podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA). "Privilegij je raditi ovdje", istaknuo je Michael Dost, direktor elektrane kojom upravlja švicarska tvrtka Axpo. Naglašava da je ponosan što radi u tako produktivnom spomeniku industrijske povijesti.

Dva reaktora Beznaua svakoga dana zajedno proizvedu oko 6000 gigavata po satu, što je dvostruko više struje nego što je potroši Zuerich, najveći švicarski grad. Dost smatra da Beznau još nije za ‘penziju‘.

NOVA OPREMA
"Ovdje je obavljeno mnogo preinaka", rekao je Dost, istaknuvši kako su u proteklim desetljećima "izmijenjene komponente i izgrađena je nova oprema kako bi se zadovoljili svi tehnički zahtjevi" za nuklearne elektrane.

Švicarski inspektorat za nuklearnu sigurnost (ENSI) potvrdio je da Beznau 1 zadovoljava sve propise. No kritičari tvrde da renovacije ne mogu kompenzirati starost reaktora.

"U cijelosti prihvaćam da su velika sredstva uložena u elektranu, no ne možete sigurnosnim nadogradnjama transformirati Volkswagenovu bubu u Teslu", upozorava Florian Kassler, stručnjak za nuklearnu energiju iz švicarskog Greenpeacea.

Kassler podsjeća da su prošli put kad je elektrana bila zatvorena zbog remonta, između 2015. i 2017., otkrivene neispravnosti na čeliku jednog od spremnika vode.

U zaključcima koje je poslije potvrdio i ENSI utvrđeno je kako neispravnosti nisu bile povezane s funkcioniranjem reaktora i nisu sigurnosni rizik. No Greenpeace tvrdi da ispitivanja nisu u obzir uzela utjecaj radioaktivnosti na stanje spremnika.

VELIKI RIZIK
"Beznau nosi velik sigurnosni rizik", uporan je Kasser. S njim se slaže i Zelena stranka koja je na nedavnim parlamentarnim izborima zabilježila najbolji rezultat u povijesti. I zeleni žele gašenje te elektrane. Rasprava o tome intenzivirala se nakon nuklearne katastrofe u japanskoj Fukušimi 2011. godine.

Švicarska je nakon tog slučaja objavila plan napuštanja nuklearne energije i zatvaranja svojih četiriju elektrana, ali ne i vremenski okvir za to. Švicarci su prije tri godine na referendumu odbacili ubrzano zatvaranje elektrana starijih od 45 godina. "Radni vijek elektrana nije definiran", kaže švicarsko ministarstvo za energetiku. Zbog toga pogoni mogu raditi sve dok ih ENSI smatra sigurnima i dok je tvrtkama koje njima upravljaju financijski isplativo ulagati u njihovo moderniziranje.

Dost tvrdi kako Beznau još ima mnogo toga dati. "Vjerujemo da može raditi do 2030. godine", poručio je, ali i priznao da će nakon toga možda napokon biti vrijeme za njegovo gašenje. (D.J./H)
Iz vremena hladnog rata
Nuklearka u sjevernom kantonu Aargauu, uz njemačku granicu, počela je raditi 9. prosinca 1969., u vrijeme dok su Beatlesi još bili zajedno, a čovjek tek prohodao Mjesecom. Inače, švicarska je vlada još prije nekoliko godina najavila da neće ponovno sagraditi svojih pet nuklearnih reaktora nakon što im istekne rok trajanja. Prema prvotnom planu, nuklearne elektrane u Švicarskoj trebale bi prestati raditi između 2019. i 2034. godine. Najave zatvaranja inicirane se između ostalog i nakon što je oko 20.000 ljudi prosvjedovalo protiv zabrinjavajućeg stanja u japanskom nuklearnom postrojenju Fukušima 1, čija je havarija prouzročena potresom i cunamijem bila još jedno velike upozorenje na potencijalne nuklearne opasnosti diljem svijeta. Švicarska ima četiri nuklearne elektrane s ukupno pet reaktora koji pokrivaju 40 posto potreba za energijom. Reaktor Beznau 1, sagrađen 1969., najstariji je reaktor na svijetu koji još radi. Ostala četiri reaktora sagrađena su 1984. ili ranije. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. VJERAN STRAHONJA

Na visokom smo mjestu po ljudskom kapitalu i digitalnim vještinama

2

REPORTAŽA: OD EUROAZIJE, PREKO AUSTRALIJE, DO KANADE I NATRAG

Globalizam na dva kotača

3

NEDJELJKO PERIĆ, RAVNATELJ INOVACIJSKOG CENTRA NIKOLA TESLA

Industrijske se revolucije ne
događaju, one se razvijaju kroz
osmišljene i planirane procese