Europski proračun, odnosno Višegodišnji financijski okvir (VFO), Brexit i širenje Europske unije bili su u četvrtak glavne teme razgovora premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Europskog parlamenta Davida Sassolija.

Plenković i Sassoli izišli su pred novinare nakon sastanka hrvatske Vlade i Konferencije predsjednika Europskog parlamenta u zagrebačkom hotelu Westin. Na konferenciji je Plenković izrazio zadovoljstvo što su "inauguracija i šire senzibiliziranje javnosti za početak predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije počeli susretom Vlade RH i Konferencije predsjednika Europskog parlamenta, u kojoj su, uz predsjednika, i predstavnici svih političkih skupina u Europskom parlamentu".

Premijer Plenković je istaknuo kako će Hrvatska tijekom predsjedanja Europskom unijom morati pomiriti različite interese oko usvajanja VFO-a, posebice velike razlike u stajalištima Europskog parlamenta i zemalja koje najviše pridonose europskom proračunu. "U ovom trenutku postoji dosta velika razlika između ciljeva koje je postavio Europski parlament i onoga što se zbiva na razini Europskog vijeća, odnosno država članica (...), i stoga će zadaća Hrvatske, zajedno s vijećem Charlesa Michela, biti da pomiri te interese kako bi se idući VFO mogao početi nesmetano provoditi od siječnja 2021.", kazao je Plenković.

Članice su se podijelile, rekao je Plenković, na one koje su konzervativnije oko pitanja VFO-a i više daju u europski proračun nego što primaju i one koje su netokorisnici i primatelji europskih sredstava, među kojima je i Hrvatska. Te potonje žele izdašniji proračun i poprilična sredstva za tradicionalne politike, kohezijsku politiku i poljoprivredu. "To je ta ključna utakmica između konzervativne pozicije onih koji najviše daju, srednje pozicije, u kojoj su članice koje dalje žele poprilična sredstva za kohezijsku politiku i poljoprivredu, te ambicije EP-a, koji kaže da, ako želimo ići u susret onim izazovima koji su danas pred Europom, poput klimatskih promjena ili sigurnosti, onda ta sredstva moraju biti veća", rekao je premijer.

"Ambicija je Europskog parlamenta da europski proračun u idućih sedam godina prati program Europske komisije Ursule von der Leyen", kazao je Sassoli. Dodao je kako Europski parlament želi ambiciozan proračun, proračun koji će omogućiti Uniji da ostvari svoje prioritete. Kazao je da želi Europu koja raste, koja je u stanju stvarati radna mjesta, održati svoju industriju i ostvariti preobrazbu na zeleno gospodarstvo. Sassoli je dodao da treba uspostaviti ravnotežu između raznih stajališta, ali i da se inicijative Europske komisije moraju financirati. "Ni jedna europska vlada ne može dopustiti da Komisija doživi neuspjeh", poručio je Sassoli. Osudio je konzervativna stajališta oko pitanja VFO-a i dao do znanja da EP nije zadovoljan stajalištima Finske, trenutne predsjedateljice Unijom. "Hrvatska će tijekom svojeg predsjedanja imati veliku odgovornost, jer, kada je riječ o proračunu Unije, morat ćemo biti uspješni u pregovorima u smislu da ostvarimo ravnotežu, koju će biti vrlo teško postići i koja će zahtijevati angažman naših institucija", napomenuo je Sassoli. "VFO je političko pitanje o tome kakva je naša vizija Europe", rekao je i dodao da u razgovore oko proračuna treba "unijeti i malo srca, a ne samo matematiku".

Hrvatskoj je cilj, dodao je Plenković, pomoći da dođe do dogovora i da se to pitanje ne prenosi na njemačko predsjedanje.

"VFO mora biti održiv (...), kompromis će biti zahtjevan i težak", kazao je Plenković i upozorio na činjenicu da zbog Brexita odlazi veliki "kontributor" u europski proračun.

"Svako kašnjenje i prelazak u 2021. godinu znači sporije pokretanje novih operativnih programa, zaostatke u plaćanjima i, općenito, probleme u apsorpciji sredstava za sve. Zato je ovih šest mjeseci važno", istaknuo je Plenković.

Hrvatski premijer i predsjednik Europskog parlamenta složili su se s time da treba nastaviti širenje EU-a. "Dijelimo stav da treba naći način kako odblokirati pregovore s Albanijom i Sjevernom Makedonijom", rekao je Plenković.

Sassoli je podsjetio kako je Europski parlament već u listopadu bio spreman dati zeleno svjetlo Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. "Trebamo omogućiti da se preklopi i zemljopisni i politički prostor Europske unije, što je svakako u interesu građana", smatra predsjednik EP-a, koji je podržao i ulazak Hrvatske u šengensku zonu.