Hrvatska udruga poslodavaca ustala je protiv konačnog prijedloga ovršnog zakona jer se, kako ističe, produžava vrijeme za pravomoćnost ovrhe na šest mjeseci, u tom razdoblju teku zatezne kamate, a to znači da cjelokupan proces utječe na likvidnost vjerovnika i poskupljuje ovrhu. "To znači pola milijuna novih predmeta na sudovima. Danas imamo oko 15.000 neriješenih predmeta, a slijedom novog zakona broj neriješenih predmeta popet će se na 500.000", smatraju u HUP-u.

Hrvatska udruga poslodavaca upozorila je u utorak na konferenciji za novinare da će usvajanje konačnog prijedloga ovršnog zakona u ovom obliku proizvesti višestruke negativne učinke za pravosudni sustav i gospodarstvo.

- Koncept da se ovrhe na temelju vjerodostojne isprave vrate u nadležnost i rad sudova, kao što je to bilo prije, uz i dalje znatno angažiranje javnih bilježnika, HUP ne smatra dobrim rješenjem - naprotiv, korakom unatrag za poslovnu sigurnost, stabilno i uravnoteženo kolanje dobara u gospodarstvu te primarno ugrožavanje i sada već znatno preopterećenih sudova. Pokušali smo ukazati Ministarstvu pravosuđa na dileme vezane uz članke zakona za koje HUP smatra da moraju biti dorađeni. Postupak ovrhe je loš jer nema predvidljivosti ni stabilnosti i ovršni postupak postaje skuplji – istaknuo je Davor Majetić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca.

Prema mišljenju HUP-a, novi ovršni zakon ne nudi brži, jednostavniji i jeftiniji sustav ovršnih postupaka, nego će rezultirati višestrukim produženjem vremena potrebnog za ishođenje pravomoćnog rješenja o ovrsi. Primjerice, umjesto dosadašnjih okvirnih 30 dana bit će potrebno najmanje šest mjeseci, i to uz pretpostavku neosporavanja tražbine i uredne dostave, a rezultirat će preopterećenošću sudova jer je znatno veći broj trenutno nadležnih javnobilježničkih ureda od broj sudova koji će biti stvarno nadležni za provođenje ovršnih postupaka. Uz to slijedi kompliciraniji postupak zbog nepotrebne "dvostruke kontrole" dopuštenosti i osnovanosti prijedloga za ovrhu te dvostrukog prava na osporavanje tražbine u korist ovršenika. Usporavanje i produženje samog postupka neizbježno dovodi i do njegova poskupljenja, zbog duljeg tijeka zateznih kamata koje terete ovršenika, navodi HUP.

Da će doći do velikog priljeva predmeta na sudove, slaže se i Damir Kontrec, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca.

- Teško je konkretno reći koliko se predmeta očekuje, ali ako se svi predmeti ponovo vraćaju u nadležnost sudova, iako na suženu nadležnost, jer bi bilježnici pripremali nacrt rješenja, a sudovi ih potvrđivali, u svakom slučaju će zahtijevati dodatni angažman sudova. Svakako, kao što smo dobili 100.000 predmeta stečaja potrošača, i tu se očekuje jednak broj ovršnih predmeta, iako spominju nekakvu digitalizaciju, koju još uvijek nismo vidjeli na djelu - kaže Kontrec.

Samo u 2019. godini općinski su sudovi zaprimili više od 30 tisuća postupaka stečaja potrošača, koji za sada ne mogu biti riješeni zbog preopterećenosti sudova, kao i tisuće novih predmeta u slučaju švicarskog franka.

Sudovi nisu logistički, tehnološki i kadrovski pripremljeni za ovakvu reformu. Barbara Cerinski, direktorica Eos Matrixa, kaže da godišnje u Hrvatskoj ima 700.000 novih ovršnih predmeta te da će broj od 200.000 građana koji su danas blokirani porasti jer se produžuje postupak.

Mišljenje je poslodavaca i da za ovaj problem nije rješenje digitalizacija, jer građani nisu u dovoljnoj mjeri digitalno educirani da bi takav koncept mogao zaživjeti.