Magazin
BUKA OKO NAS I U NAMA

Nema spasa od zagađenja decibelima!
Objavljeno 30. studenog, 2019.

U današnjem svijetu zaglušujućeg spektakla pronaći neko mjesto apsolutne tišine gotovo je nemoguća misija. Svijet je golema pozornica buke, galame, cike i vike, zvukovlja visokih frekvencija koje paraju uši i onih niskih frekvencija koje ljudsko uho ne čuje. Ali, oni su oko nas i kao takvi dodatno remete svaki pokušaj stvaranja tišine koja bi potrajala duže od nekoliko sekundi.

O buci su svoje odavno rekli znanstvenici, ali i filozofi, uključujući o tom pitanju najslavnijeg od svih - Jacquesa Attalija, francuskog filozofa, ekonomista i teoretičara sociologije, čije rečenice u ušima svijeta i vijeka odzvanjaju jednakom snagom kao i u vrijeme kad su izrečene: "Naša je znanost htjela nadgledati, proračunavati, izdvojeno promatrati i kastrirati smisao, zaboravljajući da je život glasan i da je jedino smrt nijema: buka rada, buka ljudi i buka životinja. Ništa se bitno ne događa tamo gdje nema buke." Attali je još dodao: "Zvuci i vješto raspoređivanje zvukova oblikuju društva mnogo bolje od boja i oblika. S bukom je rođen nered i njegova suprotnost: svijet. S glazbom je rođena vlast i njezina suprotnost - subverzija."

Buka je, dakle, neodvojiva od ljudskih bića, od civilizacije, od gradova i sela, od prirode same, od njezine flore i faune. Buka je temeljna elementarna snaga Zemlje, od početka stvaranja našeg planeta do današnjeg doba kad je buka i dalje sve i kad je tišina i dalje ništa, odnosno kad je buka svagdje, a tišina nigdje.

GLOBALNA GALAMA
Buka u svom ekstremnom izdanju nije nešto u čemu se masovno uživa, a ni ona manje ekstremna, makoliko se možda i doimala katkad neutralnom, neprimjetnom ili pak zanemarivom u nekim od svojih pojavnih manifestacija, napose ovodobnog digitalnog i globalno umreženog svijeta, nije baš podatan i poticajan sastojak u svakodnevnom životu. Pritom je važno istaknuti da buka koju stvara priroda i buka koju proizvodi ljudska vrsta nisu dva ista pojma. Prema mišljenju mnogih, ni najbučnija vulkanska erupcija ili glasanje svih životinja na planetu nisu takve snage i učinka kakvu ima buka koja se pripisuje ljudima u raznim prilikama i neprilikama počevši od mirnodopske buke preko buke oružja (ratova) do buke tehnike (automobili, željeznice, zrakoplovi...) i buke masovnih zabava u zatvorenom ili na otvorenom (koncerti, partiji, festivali...) koja se sa svih strana nemilosrdno obrušava na sva živa bića izložena tom pomahnitalom teroru ekstremnih decibela, zagađujući svaki milimetar prostora uokolo i svaku živu stanicu planeta Zemlje.

I sad dolazimo do jedne u nizu informacija o svijetu u kakvom živimo, a vezano uz buku, ljude i životinje. Naime, kako javlja agencija AFP (a prenosi Hina), od prije je poznato da ljudska buka može imati negativan utjecaj na neke životinje, no novo istraživanje nedavno objavljeno pokazuje da buku koju stvaramo treba tretirati kao "velikog svjetskog zagađivača". "Utvrdili smo da buka pogađa mnoge vrste vodozemaca, člankonožaca, ptica, riba, sisavaca, mekušaca i gmazova", naveli su znanstvenici s Kraljičina sveučilišta u Belfastu u radu objavljenom u časopisu Royal Society‘s Biology Letters.

Kad se sve uzme u obzir, nema nikakve dvojbe da ljudska buka prevladava u cijelom okolišu, od primjerice prijevoznih sredstava i industrije na gusto naseljenim urbanim područjima, preko zrakoplova koji prelijetaju nebom, do propelera brodova za koje se vjeruje da ometaju ultrazvučnu komunikaciju kitova i mogu imati ulogu u njihovu masovnom nasukavanju jer dezorijentirane životinje gube osjećaj smjera. Analizom niza prethodnih pojedinačnih studija, Hansjoerg Kunc i Rouven Schmidt došli su do zaključka kako "buka utječe na većinu vrsta, a ne da je samo nekoliko vrsta posebno osjetljivo na buku." Kunz je još kazao: "Zanimljivo je otkriće da raspon pogođenih životinjskih vrsta obuhvaća sve, od malenih insekata do velikih morskih sisavaca poput kitova. Nismo očekivali da ćemo utvrditi reakcije na buku u širokom rasponu životinjskih vrsta."

OZBILJAN PROBLEM
U radu koji smo spomenuli navodi se također da reakcija životinjskog svijeta na buku čovječanstva nije jednoznačna i njezin se utjecaj ne može jednostavno odrediti kao dobar ili loš. Ljudska buka, primjerice, ometa ultrazvučne sustave detekcije koje koriste šišmiši u potrazi za insektima, što im otežava lov. No to može biti dobra vijest za insekte: "Potencijalna lovina može se izravno okoristiti ljudskom bukom", navodi se u radu. Kunc ipak naglašava da ukupna slika upozorava na ozbiljno ometanje prirodnog okoliša: "U primjeru sa šišmišima grabežljivac možda trpi zbog toga što ne može locirati žrtvu... no vrste koje se oslanjaju na zvuk da bi uočile grabežljivce mogu stradati jer neće čuti dovoljno rano napadača i pobjeći."

Zagađenje ljudskom bukom i reakcija životinjskog svijeta moraju se promatrati u kontekstu ekosustava, posebice kad se radi o naporima za zaštitu okoliša, navode znanstvenici. "Buku se mora smatrati ozbiljnim oblikom promjene i zagađenja okoliša jer utječe i na vodene i na kopnene vrste", navode spomenuti znanstvenici te dodaju: "Naša analiza pruža kvantitativne dokaze potrebne zakonodavnim tijelima da učinkovito reguliraju to zagađivanje okoliša."

Nakon svega, vratimo se na početak. Odajmo naime još jednom priznanje Jacquesu Attaliju, koji je u svojemu dalekovidnom djelu Noise: The Political Economy of Music iz 1985. tako lucidno definirao buku oko nas i u nama samima kao nešto bez čega nema života, makoliko život bio glasan, a smrt tiha i kad je bučna.

Priredio: Darko JERKOVIĆ
Nepoželjne smetnje
U Medicinskom leksikonu među ostalim stoji i da je buka bilo koji nepoželjan zvuk. Mjeri se u decibelima, u rasponu od praga sluha (0 dB) do praga boli (130 dB). U tom se rasponu šapat nalazi na 20 dB, jaki gradski promet na oko 90 dB, a jaka industrijska buka na 110 dB. Jaka buka (industrijska ili buka izazvana preglasnom glazbom) može izazvati trajno oštećenje sluha. Buka je također bilo koja nepoželjna smetnja u komunikacijskom kanalu, a u audiologiji buka je svaki nepoželjan zvuk. Škodljiva buka je ona koja može oštetiti sluh; drži se da je to buka iznad 90 dB (engl. Sound Pressure Level - SPL) kojoj je osoba izložena osam ili više sati na dan, ali za osobe manje otporne na buku to može biti i slabiji intenzitet. Buka je i šum (tinnitus, engl. noise), zvuk koji osoba čuje, a nije vanjskog uzroka, nego je a) mehanički, fizički, iz tijela ili b) nemehanički, neuralni, koji nastaje zbog oštećenja na bilo kojoj razini slušnog puta, najčešće u osjetnim stanicama - receptorni šum, i predstavlja halucinaciju sluha. Štetno djelovanje buke složena je karaktera i može se različito očitovati na čovjekov organizam općim smetnjama uz privremene ili trajne smetnje ili oštećenja slušnih organa...
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BRITANIJA PRED RASPADOM

Pedofilski skandal koji bi mogao sahraniti monarhiju

2

PLUTAJUĆA PROŠLOST

Brodovi koje nagriza vrijeme:
Nekad divovi, danas olupine

3

TEMA TJEDNA: FRANJO TUĐMAN - OBLJETNICA SMRTI (I.)

Od vizionara i domoljuba do državnika i Europejca