Magazin
POGLED NA OSIJEK: VRIJEDAN KULTURNI DOKUMENTARNI PRILOG

Perivoj hrvatskih velikana - Rondel učenika gimnazija u Osijeku
Objavljeno 23. studenog, 2019.
PERIVOJ HRVATSKIH VELIKANA: RONDEL UČENIKA GIMNAZIJA U OSIJEKU

Rijetke se biblioteke u kojima se objavljuju knjige koje se sustavno bave slojevitim mapiranjem jednoga prostora, pa je vrhunski iskorak HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku koji je prije pet godina pokrenuo, a zahvaljujući ideji akademika Andrije Mutnjakovića i poduzetnom duhu emeritusa Antuna Tucaka, jedan takav projekt naslovivši ga Mursa Aeterna (Vječni Osijek).

Do danas je objavljeno sedam dvojezičnih knjiga (Danica Pinterović, “Mursa”; Ivana Haničar Buljan, Nenad Moačanin, Milan Pelc, Mladen Pešić, Ratko Vučetić, “Veliki osječki most”; Helena Sablić Tomić, “U osječkom Nutarnjem gradu”; Emilio Marin, “Mursa: Hadrijanova kolonija uz limes rimskoga carstva”; Andrija Mutnjaković, Antun Tucak, “Perivoj hrvatskih velikana - Rondel učenika gimnazija u Osijeku”; Ante Grubišić, “Kartografski izvori za povijest osječke Tvrđe: odabrana građa”; Hermine Göricke Lukić, “Mursa u svjetlu numizmatičkih nalaza”. Sva te izdanja tematiziraju grad Osijek s posebnim naglaskom na jedan njegov dio - Tvrđu.

KREATIVNA ENERGIJA
Upravo uvodno spomenuti dvojac urednički potpisuje petu knjigu bibliotečnog niza Mursa Aeterna obavljenu u suradnji HAZU Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku i Družbe “Braća Hrvatskog Zmaja” - Zmajski stol u Osijeku, čiji se fokus interesa usmjerava prema osobnostima hrvatske kulture i znanosti koji su bili svojim rođenjem ili gimnazijskim školovanjem vezani uz Osijek. Riječ je o biskupu Josipu Jurju Strossmayeru, nobelovcu Leopoldu Ružički, nobelovcu Vladimiru Prelogu i akademiku Miji Kišpatiću. Njihova je kreativna energija motivirala akademika Andriju Mutnjakovića da arhitekturno osmisli kružni spomenički plato Perivoj hrvatskih velikana, Rondel učenika gimnazije na južnom ulazu u Tvrđu.

Knjiga ”Perivoj hrvatskih velikana - Rondel učenika gimnazija u Osijeku” oblikovana je kroz nekoliko većih cjelina. U predgovornom dijelu o značenju ovog izvedbenog projekta pišu akademik Zvonko Kusić, donedavni predsjednik HAZU, prof. dr. sc. Nevio Šetić, Veliki meštar “Braće Hrvatskog Zmaja”, prof. dr. sc. Vlado Guberac, rektor Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, Ivan Anušić, župan Osječko-baranjske županije i Ivan Vrkić, gradonačelnik Osijeka.

Drugi dio naslovljen “Mursa Aeterna” inspirativna je, sondično sažeta i precizno ispričana priča akademika Andrije Mutnjakovića o memoriji Osijeka “kako bi se razumjela događanja u njegovom razvitku” s posebnim naglaskom na kontekstualnu pripadnost europskoj civilizaciji.

Treći dio usmjeren je prikazivanju triju programskih koncepcijskih etapa u realizaciji projekta: 1. oblikovanju rondela i spomenika Josipu Jurju Strossmayeru, Lavoslavu Ružički, Vladimiru Prelogu; 2. spomenik Miji Kišpatiću; 3. spomen-soba u III. gimnaziji nobelovaca Ružičke i Preloga; spomenik Lavoslavu Leopoldu Ružički u Vukovaru; spomen-ploča osječkih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Posljednje poglavlje knjige povijesni je resume organizacije koja je “njegovala hrvatsku kulturnu baštinu i oživljavala uspomene na događanja iz hrvatske povijesti i uspomene na zaslužne Hrvate”, utemeljene u Zagrebu 16. studenoga 1905., “Braće Hrvatskog Zmaja”. Vrijedan dokumentarni prilog izdanju čine fotografije kao i prilozi koji upućuju na značenje realizacije ovog spomeničkog projekta.

NOVA ZNAČENJA
Vezna nit koja se provlači knjigom ogleda se u ideji kako su neki gradovi predodređeni za privlačenje kreativnih pojedinaca koji zauzvrat potiču njegov razvoj čineći ga mjestom otvorenim za različite identitete koje više nalikuje jazzu nego strukturiranoj simfoniji. Jer, piše na jednom mjestu teoretičar kreativnih gradova Charles Landry, jazz je demokratična forma - svatko može biti zadužen za određenu dionicu, no ipak, ako se dobro izvedu, svi ti individualni performansi čine sklad.

Urednički dvojac Mutnjaković-Tucak upravo je ovim dokumentarnim izdanjem upozorio kako je bilo moguće razviti građansku kreativnost djelovanja čija misija nije bila ispunjavanje vlastitih ciljeva, nego boljitak cijeloga grada. U takvim je gradovima važno imati poduzetničkoga duha, biti društveno odgovoran i prihvaćati različitosti.

Prvi osječki rondel uz spomen na istaknute pojedince izniman je doprinos urbanističkom, arhitektonskom i hortikulturnom urbanom uređenju grada Osijeka u prostoru glavnog pješačkog pristupa Tvrđi, vrijedan je on prilog kreativnom urbanizmu kakav se danas prepoznaje u realnosti grada tehnologije, talenta i tolerancije.

Urbani su prostori u današnjem svijetu poput magnetske vrpce s koje se mogu brisati i na nju iznova upisivati nova značenja. Nažalost, ono što se najčešće briše jesu kulturna sjećanja i sretne uspomene stanovnika/turista/slučajnih prolaznika/flaneura, a ono što se upisuje u strukturu grada novi su profitabilni stambeni i poslovni prostori, trgovački centri i slični proizvodi.

Knjige koje nalikuju ovoj imaju energiju očuvanja grada kojom se utjecaj globalizacije i činjenice da su mladi, kreativni i nezavisni profesionalci skloni čestim promjenama radnog i životnog okruženja, usmjeravaju holističkim pristupom prema kulturnom nasljeđu i građanskoj odgovornosti. Ukazuju se pri tome načini kako se stvaraju uvjeti u kojima se stimulira slobodno razmišljanje, planiranje i djelovanje. Imaginacija i kreativnost onih kojima je knjiga posvećena, kao i vizija onih koji su je urednički oblikovali, zalog je budućnosti grada koji to omogućuje.

Piše: Helena SABLIĆ TOMIĆ
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

BRITANIJA PRED RASPADOM

Pedofilski skandal koji bi mogao sahraniti monarhiju

2

PLUTAJUĆA PROŠLOST

Brodovi koje nagriza vrijeme:
Nekad divovi, danas olupine

3

TEMA TJEDNA: FRANJO TUĐMAN - OBLJETNICA SMRTI (I.)

Od vizionara i domoljuba do državnika i Europejca