Osjećamo ranu Vukovara, ali i veliku zahvalnost tom gradu i herojima koji su ga branili
Galeriju fotografija pogledajte OVDJE.
Na 28. obljetnicu ratne tragedije Vukovara - najbolnijeg dana u novijoj povijesti tog hrvatskog grada heroja - cijela je Hrvatska bila uz Vukovar i Vukovarce.
Od ranih jutarnjih sati u Vukovar su se u ponedjeljak slijevale kolone hodočasnika, a vukovarska su djeca prethodno upalila oko 3000 lampiona duž 5,5 kilometara dugog križnog puta od vukovarske bolnice ulicama danas obnovljenog grada do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
Cijela Hrvatska
Na dan 18. studenoga 1991. godine, nakon tromjesečne opsade, slomljen je otpor vukovarskih branitelja, a gotovo sa zemljom sravnjeni grad pao je u ruke okupatora. Prema nedavno obznanjenim podatcima o vukovarskim žrtvama, u Vukovaru je u agresiji poginulo, ubijeno i nestalo 2717 hrvatskih brantelja i civila, čija su imena trajno upisana na staklenim pločama ponad Dunava. Više od 300 imena još je na popisu nestalih. U spomen na stradanje Vukovara i njegovih stanovnika u Domovinskom ratu Hrvatski je sabor 1999. donio odluku o proglašenju 18. studenoga Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, a kojom je određeno - na dostojanstven i primjeren način - odati počast svim sudionicima obrane Vukovara - grada simbola hrvatske slobode. Od sljedeće godine 18. studenoga obilježavat će se kao državni praznik.
Središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. - 2019. počelo je komemorativnim skupom u dvorištu Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice ratnih veterana, uz nastup Klape Hrvatske ratne mornarice "Sv. Juraj", a među brojnim hodočasnicima bio je i državni vrh - predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković, brojni ministri i saborski zastupnici, predstavnici diplomatskog zbora akreditirani u RH, Katoličke crkve, predvođeni đakovačko-osječkim nadbiskupom, mons. Đurom Hranićem, čelnici političkih stranaka...
Za Vukovarce je to posebno emotivan dan, kada se, s neizbrisivom tugom prisjećaju žrtava i stradanja svog grada 1991., a počast žrtvama Vukovara došlo je odati i, prema podatcima gradske uprave, 65 tisuća hodočasnika iz cijele Hrvatske i inozemstva, želeći taj dan biti u Vukovaru i uz Vukovarce. Stigli su iz Zagreba, Dubrovnika, Splita i cijele Dalmacije, iz Varaždina i Koprivnice, iz Vinkovaca i Osijeka; mnogi su išli pješice kao što to godinama čine hodočasnci iz Orašja (BiH) ili pak skupina iz Srebrenice, koja je do Vukovara propješačila 340 kilometara. Brojne su bile i motociklističke karavane klubova iz raznih krajeva Hrvatske, poput one tradicionalne, Prevlaka - Vukovar. Skup u bolnici za sve je sudionike bio i prisjećanje na značenje bolnice za grad u neprijateljskom okruženju - kroz ratnu bolnicu je u jesen ‘91. prošlo oko 4000 ranjenika i u njoj izvedeno oko 2250 operacija, a dnevno je na zgradu bolnice, unatoč oznakama Crvenog križa, padalo i 700 projektila. Kako je iz Vlade RH nedavno najavljeno, vukovarska bolnica trebala bi postati nacionalna memorijalna bolnica.
Dolazeći u ponedjeljak u dvorište bolnice, predsjednica Grabar-Kitarović - i ove godine u žutim čizmama, tzv. zengama - nije medijima davala izjave, poručivši: "Poštovanje svima, poštovanje žrtvi Vukovara." Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković kazao je, pak, kako je "Vukovar simbol hrvatske slobode i borbe za neovisnost i herojski grad, a vukovarska je tragedija velika trauma na hrvatskom nacionalnom biću", dodavši da ta dvojnost čini Vukovar posebnim.
- Stoga se svake godine i okuplja velik broj ljudi, jer osjeća tu ranu Vukovara, ali i velik ponos i zahvalnost tom gradu i ljudima koji su ga branili, jer su svojim herojstvom i požrtvovnošću doveli do toga da Hrvatska pobijedi u Domovinskom ratu i da se otvori put slobodi i neovisnosti - rekao je Jandroković novinarima. Poručio je i kako je povijesna činjenica da je "Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije", a na novinarski upit treba li blokirati Srbiju na putu prema EU-u zbog pitanja nestalih u Domovinskom ratu, Jandroković je rekao kako će Srbija morati otvoriti arhive.
Premijer Andrej Plenković izjavio je da svi u Vukovar dolaze odati počast žrtvi.
- Dvadeset i osam godina poslije mislim da moramo gledati u budućnost, moramo gledati na utvrđivanje istine, na procesuiranje ratnih zločina, na činjenicu da grad treba perspektivu u domovini, koja je u međuvremenu, od vukovarske tragedije, riješila sve svoje nacionalne zadaće, i to zahvaljujući državničkoj politici predsjednika Tuđmana, uključujući i mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja, i svemu onome što smo učinili u proteklim godinama da Hrvatska bude gospodarski snažna, socijalno uključiva i međunarodno pozicionirana - izjavio je Plenković.
Pogled u budućnost
Prema premijeru, Vlada kontinuirano ulaže napore u razvoj Vukovara u svim aspektima, a važnim je ocijenio i Vladin prijedlog da vukovarska bolnica postane memorijalnom, kao i novi zakon o Vukovaru kao mjestu posebnog pijeteta, spomenuvši i zakon o poticanju ulaganja, o kojem se vode razgovori s Europskom komisijom kako bi se Vukovar učinio iznimkom. Kazao je i da se "jako puno radi na pitanju nestalih" i poručio da državne institucije neće stati dok se to pitanje ne riješi, a pritom se, dodao je, vodi dijalog s drugim državama i s međunarodnim organizacijama. Iznio je i mišljenje da "treba doći do političke volje da se podatci koji postoje u Beogradu dostave Hrvatskoj, da konačno znamo sudbinu svih naših ljudi".
Iz bolnice je Kolona sjećanja krenula prema Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata, na čelu s hrvatskim braniteljima Vukovara, zajedno s članovima obitelji poginulih, ubijenih, nestalih i umrlih sudionika obrane herojskog grada na Dunavu. Hodnja je i ove godine protekla dostojanstveno, svi su bili u mislima na stradanje Vukovara i Vukovaraca, a službeni podatci kazuju da nije zabilježen ni jedan incident. Podno spomenika na Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata, odajući počast ubijenima i nestalima u obrani Vukovara 1991., zajednički su vijenac položili i svijeću upalili predsjednica Republike, predsjednici Hrvatskog sabora i Vlade, a učinilo je to i izaslanstvo branitelja grada Vukovara na čelu s posljednjim zapovjednikom obrane grada Brankom Borkovićem, Grada Vukovara, predvođeno gradonačelnikom Ivanom Penavom, i Vukovarsko-srijemske županije, predvođeno županom Božom Galićem.
Molitvu za ubijene i nestale u agresiji na Vukovar molio je nadbiskup đakovački i osječki, mons. Đuro Hranić, a svetu misu na groblju predvodio je biskup mostarsko-duvanjski, mons. Ratko Perić, rekavši u propovijedi, između ostaloga, kako je iz tromjesečne agonije Vukovara, iako je završila tragično, rođena pobjeda. Nakon mise državna izaslanstva su, prema najavi, položila vijenac i zapalila svijeće i podno spomen-obilježja na mjestu masovne grobnice na Ovčari, gdje je nakon pada Vukovara pogubljeno 200 ranjenika, civila i medicinskog osoblja odvedenih iz vukovarske bolnice, a sudbina još oko 60 odvedenih i danas nije poznata.
Sanja Butigan
SJEĆANJA NA HRABROST I DRUGE VRLINE
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava novinarima je rekao kako bi se u Vukovaru moglo nabrojiti puno mjesta - od Ovčare, Trpinjske ceste 33, križa na ušću do bolnice - koja izazivaju strašne i posebne emocije. "U mislima smo na dečke u tenisicama, na Vukovar iz 1991., na hrabrost i sve one ljudske vrline koje su iskazane od branitelja, svih ljudi koji su sudjelovali u obrani Vukovara", rekao je i dodao kako je to vedra strana sjećanja, a ona tužna "bestijalnost veliksrpske agresije i učinjeni zločini". Penava je naveo i kako je zadovoljan "velikim brojem iskoraka koji su učinjeni prema Vukovaru", o čemu je Vukovar i razgovarao s Vladom, ali i da je nezadovoljan dinamikom procesuiranja ratnih zločina.
Posljednji zapovjednik obrane Vukovara, Branko Borković - Mladi Jastreb, u izjavi je novinarima ustvrdio da se oko pitanja nestalih u Domovinskom ratu može napraviti puno više, dodavši da njega o toj temi nitko ništa nije pitao proteklih 28 godina. U Vukovaru mu je važno, rekao je, vidjeti se sa živima.
MILANOVIĆ NA OVČARI
Predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović u ponedjeljak je bio u Vukovaru, no nije sudjelovao u Koloni sjećanja gradskim ulicama. On je na 28. godišnjicu stradanja Vukovara u Domovinskom ratu položio vijenac kod spomen-obilježja na Ovčari. "Vječna vam slava i hvala. Da se ne zaboravi, nikada", poručio je Milanović preko Facebooka, uz fotografije odavanja počasti žrtvama na mjestu masovne grobnice na Ovčari.
18. STUDENOGA JE POSEBNO TEŽAK DAN
"U Koloni sjećanja hodam otkako sam se vratila u Vukovar, već 18 godina. Važno mi je obilježiti dane koje smo mi u Vukovaru prošli 1991. godine i to se mora zapamtiti i biti za povijest, zauvijek zabilježeno. Drago mi je da to zna i cijela Hrvatska i da iskazuje poštovanje ljudima koji su dali život ne samo za Vukovar nego i za cijelu Hrvatsku", rekla je vukovarska liječnica Mirjana Semenić Rutko, koja je bila i u ratnoj bolnici Vukovar skrbeći se o ranjenicima. Dodala je da je "puni ponosom" to što cijela Hrvatska 18. studenoga bude uz Vukovarce, u sjećanju na žrtve.
Mnogi su, hodajući križnim putem iz 1991., govorili da osjećaju i tugu i ponos u isto vrijeme. "Mislim na sve što je Vukovar propatio, i ne mogu ne biti tužna, posebno zbog onih koji još traže svoje najmilije", rekla je jedna Vinkovčanka, a Vukovarci su mahom isticali da se "svojih poginulih sjećaju svakog dana u godini, ali da im je 18. studenoga posebno težak dan" iako su, kako je kazao Vukovarac koji je u paklu rata ostao bez sina, u isto vrijeme i ponosni jer su njihovi životi ugrađeni u temelje slobodne hrvatske države. U Koloni sjećanja bila je i Lyliane Fournier, majka na Ovčari ubijenog francuskog dragovoljca Jeana Michela Nicoliera, koja je novinarima rekla kako očekuje da za smrt njezina sina odgovara onaj tko je taj zločin počinio i da nakon svih godina koje su već prošle od ratne 1991. bude i priveden pravdi.
3000 LAMPIONA GORJELO JE DUŽ KRIŽNOG PUTA