Hrvatska je, uz Sloveniju i Rumunjsku, u 2018. godini zabilježila najveći rast poljoprivredne proizvodnje među zemljama Europske unije zahvaljujući dvoznamenkastom porastu biljne proizvodnje, pokazuju objavljeni podaci europskog statističkog ureda.

Najviše je u prošloj godini porasla vrijednost ukupne poljoprivredne proizvodnje u Sloveniji, za 17,9 posto. Na drugom je mjestu Rumunjska s povećanjem proizvodnje u poljoprivredi za osam posto. Hrvatska je treća s povećanjem vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje za 5,9 posto, na 17,3 milijarde kuna (2,3 milijarde eura), prema Eurostatovom izvješću.


Prošlogodišnji oporavak proizlazi iz rasta biljne proizvodnje za 11,9 posto, dok je proizvodnja u stočarstvu pala tri posto. U 2017. biljna je proizvodnja stagnirala, dok je proizvodnja u stočarstvu također pala tri posto.

Sektor poljoprivrednih usluga povećao je proizvodnju 1,8 posto, dok su "neodvojive sekundarne aktivnosti", uključujući "određene aktivnosti u agroturizmu", uvećane 3,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.


Pad poljoprivredne proizvodnje bilježile su prošle godine samo Danska za 8,9 posto, Švedska za 8,8 posto, i Litva za 7,4 posto.


Francuska je zadržala poziciju vodećeg poljoprivrednog proizvođača u EU-u, s vrijednošću ukupne poljoprivredne proizvodnje u 2018. od 77,2 milijarde eura i udjelom u ukupnoj europskoj proizvodnji od oko 18 posto. Vrijednost francuske proizvodnje uvećana je 5,6 posto u odnosu na 2017. godinu. Italija se probila s trećeg na drugo mjesto zahvaljujući povećanju vrijednosti proizvodnje za tri posto, na 56,9 milijardi eura. Njezin je udjel u ukupnoj europskoj proizvodnji iznosio 13 posto.


Njemačka je pala s drugog na treće mjesto zbog smanjenja vrijednosti proizvodnje za 6,3 posto, na 52,7 milijardi eura u 2018. Njezin je udjel u ukupnoj europskoj proizvodnji prošle godine bio manji za jedan postotni bod, nego u godini ranije i iznosio je 12 posto.


Isti je i udjel Španjolske čija je proizvodnja u 2018. porasla tri posto, na 52,2 milijarde eura. Među deset vodećih proizvođača tu su još i Poljska, koja je zadržala sedmo mjesto s vrijednošću poljoprivredne proizvodnje od 25 milijardi eura, gotovo nepromijenjenom u odnosu na godinu ranije, i 6-postotnim udjelom u ukupnoj europskoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Rumunjska je zadržala osmo mjesto s vrijednošću poljoprivredne proizvodnje od 18,6 milijardi eura, što predstavlja povećanje od 6,3 posto u odnosu na godinu ranije. Njezin je udjel u ukupnoj europskoj proizvodnji prošle godine bio četiri posto, kao i u 2017.


Ukupna je vrijednost poljoprivredne proizvodnje u EU-u u prošloj godini neznatno porasla, za 0,6 posto, na 434,3 milijarde eura.


Stočarska je proizvodnja pala 2,4 posto, pri čemu je pad cijena, za 3,5 posto, nadjačao utjecaj 1,2-postotnog povećanja obujma proizvodnje. Najviše je smanjena proizvodnja svinjetine, za 7,4 posto, a pala je i proizvodnja mlijeka za 3,2 posto, i govedine za jedan posto. Vrijednost europske proizvodnje bilja porasla je prošle godine 2,7 posto, pri čemu je veći obujam proizvodnje za 3,5 posto, nadmašio pad cijena za 0,8 posto.


Najviše je porasla proizvodnja vina, za 23,7 posto, grožđa za 14,2 posto, kukuruza za 11,6 posto, i krumpira za 8,8 posto.


Vrijednost usluga i ostalih poljoprivrednih aktivnosti porasla je prošle godine, ali njihov utjecaj na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju nije značajan, navode u Eurostatu.
Troškovi inputa u poljoprivredi porasli su prošle godine 3,8 posto, najvećim dijelom zbog 8,7-postotnog povećanja troškova energenata te 6-postotnog poskupljenja stočne hrane.