Osječka autorica ulcinjskih korijena poseže za prošlošću i sjećanjem u trodjelnom umjetničkom ciklusu Stup od soli. Tematizirajući sudbinu južnocrnogorske solane kulturno-povijesna značaja, autorica poseže za izvorima osobnog identiteta, ali i simptomima post-socijalističkih društava degradiranih u privatizacijskom momentumu - uvod je to u najavu izložbe Stup od soli Kristine Marić koja se u Galeriji Vladimir Bužančić otvara 22. studenoga.


"Upravo on eksploatira samoodrživu funkcionalnost ‘malih‘ i ‘nekompetitivnih‘ pojedinačnosti u korist masovnog konzumerizma. Nekoć bogata ornitološka oaza, solana Bajo Sekulić provedenom je privatizacijom izgubila svoju simbiozu čovjeka i prirode te danas u svojoj neprestanoj degradaciji kao relikt i arhiv sjećanja iščekuje novu transformaciju koja bi povratila čvrst identitet zaboravljenog krajolika opisanog solju.


Marić svoj koncept dijeli u četiri segmenta: fotografiju, eksperimentalno-dokumentarni video, video instalaciju i, naposljetku, video performans koje sljubljuje i objedinjuje središnji motiv soli iskorišten kao značenjski kontrast. Mineral koji konzervira i u vremenu čuva svog zaboravljenog ‘domaćina‘, istovremeno ga nagriza i baca u dublji zaborav, a kako navodi kustosica Anita Zlomislić, „upravo taj paradoks čini snimljene prizore začudnima. Korozija napuštenih strojeva i kristalizacija soli pretvaraju ih u apstraktne, vizualno dojmljive pojave koje svojom gotovo enformelskom materičnošću prelaze iz fizičkog u metafizički prostor. Vrijeme se u njih upisuje, baš kao u svim bićima, transformacijom oblika i strukture. Psihodeličan krajolik solane svjedoči isti proces.“


Pritom autorica ulcinjski kompleks obgrljen solju koju je proizvodio propituje kroz njegove prostorno-vremenske veze, a ovaj post-industrijski pejzaž koristi u stvaranju vlastite bilješke o transcendenciji. Dihotomija djelovanja bijelih začinskih kristala pronesena je ne samo arhiviranjem prostora i prošlosti, nego i kroz samu umjetnicu čije je tijelo podvrgnuto istovjetnom procesu gdje i sama postaje svojevrstan stup od soli, pozivajući se na starozavjetni mit o Sodomi i Gomori. Njezine fotografije objekata koji djeluju izmješteno paralelno propituju položaj čovjeka nasuprost njegovom prostoru u vječnoj tranformaciji. Konceptualizirana solana služi kao nulta točka sjećanja, ali i povijesni arhiv koji propitkuje odnose između društvenih, ekonomskih i kulturnih procesa - stoji u najavi izložbe koja će u ovoj galeriji biti otvorena do 13. prosinca.


Kristina Marić rođena je 1990. godine u Đakovu. Diplomirala je 2015. godine na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (danas Akademija za umjetnost i kulturu, Odsjek za vizualne i medijske umjetnosti). Dobitnica je Red Carpet Art Award, nagrade za mlade umjetnike. Godine 2018. bila je finalistica Nagrade Radoslav Putar, Instituta za suvremenu umjetnost u Zagrebu.


Boravila je na umjetničkim rezidencijama Art Quarter Budapest (Mađarska) i Nida Art Colony (Litva). Aktivno izlaže na izložbama i festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, među kojima su: 13festivalen (Göteborg, Švedska), festival Perforacije, 12. HT nagrada za suvremenu umjetnost, 51. i 54. zagrebački salon vizualne umjetnosti, Device_art (Zagreb, Hrvatska), Crosstalk Video Art Festival (Budimpešta, Mađarska).


Od 2016. radi kao asistentica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika Osijek. Voditeljica je Galerije Kazamat u Osijeku. N.Vek.