Građani i dalje pamte užasne prizore zaraženog mesa zaklanih bolesnih krava iz poljske klaonice iz siječnja kada je po tko zna koji put postavljeno pitanje što zapravo jedemo.

Dobro se pamti i uvezena piletina zaražena salmonelom iz 2017. godine, a 2013. je izbio skandal zbog goveđih lazanja s nedeklariranom konjetinom. Malo-malo tržište Europske unije potresaju afere s hranom, a iz krugova domaćih prodavača i potrošača može se čuti kritika da je Hrvatska ulazak u članstvo EU platila time da je postala veliko skladište njezinih viškova, loše hrane, sumnjivog zamrznutog i više puta zamrzavanog mesa, jabuka iz Poljske što su godinama ležale u hladnjačama... Na dugoj strani imamo domaću, kvalitetnu zdravu hranu, no ona gubi utrku u odnosu prema niskim cijenama uvozne robe. Europska komisija (EK) odlučila je radikalnijim mjerama stati nepravilnostima s hranom na kraj, ali i prekršiteljima, pa od svih zemalja članica traži da novu uredbu o službenim kontrolama o tome unesu u svoje zakone. Hrvatska zbog toga priprema novi Zakon o službenim kontrolama. Najavljuju se oštrije, brojnije kontrole i daleko veće sankcije za prekršitelje.

U Ministarstvu poljoprivrede ističu kako je svrha napraviti cjelokupni, racionalizirani zakonodavni okvir.

- Primijenila bi se sva pravila na službene kontrole koja su inače regulirana na drugim područjima, s drugim propisima, uredbama, tj. zakonima. Stvara se jedan cjeloviti, integrirani zakonodavni okvir za službene kontrole radi osiguranja visoke razine zaštite zdravlja ljudi, bilja i životinja te njihove dobrobiti u cijelom poljoprivredno-prehrambenom lancu - ističu u Ministarstvu.

Novost će biti visina sankcija pri kršenju uredbe kod prijevarnih radnji. Države članice moći će odlučiti između dva modela.

- Jedan model je da visina kazne bude u visini ostvarene dobiti tom prijevarnom radnjom, a drugi je da se uzme postotak dobiti subjekta. Mi ćemo u našem zakonu o službenim kontrolama odrediti koji model i koja visina sankcija će se primijeniti na prijevarne radnje. One, osim što izravno mogu ugroziti zdravlje potrošača, dovode u zabludu - vezano za sastav proizvoda, svojstva, identitet, podrijetlo, sljedivost, bilo koju od tih komponenti. Novim kaznama te sankcije moraju biti odvraćajuće za one koji se koriste tim prijevarnim radnjama da bi ostvarili svoj ekstraprofit. To je cijeli niz, od identiteta proizvoda koji zapravo nije taj koji se deklarira, od sastava, svojstva, sljedivosti, što može biti vrlo veliki rizik za zdravlje ljudi ako ne postoji sljedivost i podrijetlo proizvoda, odnosno sirovina koje ulaze u sastav tog proizvoda - kaže pomoćnica ministrice poljoprivrede Tatjana Karačić.

Zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, članica Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača i potpredsjednica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane EU parlamenta, zadovoljna je što će se primjenjivati uredba EK-a koja se odnosi na zdravstvenu ispravnost hrane.

- Imamo odgovornost prema građanima i moramo učiniti sve da bi do potrošača stizale zdravstveno ispravne namirnice. Unatoč postojećim zakonskim rješenjima i evidentnim smanjenjima trovanja hranom u zemljama EU-a, još uvijek se pojavljuju incidenti sa zdravstveno neispravnom hranom. Postojala je potreba za novim oštrijim zakonskim rješenjima. Prema ovoj uredbi, EK ima ovlasti unutar EU-a povući neku namirnicu s tržišta ako neka zemlja članica ne može jamčiti zdravstvenu ispravnost te namirnice plasirane na tržište EU-a. Ta ovlast može biti jako važna u slučajevima kao, primjerice, kod piletine zaražene salmonelom iz Poljske. U cijelom EU-u je slobodno kretanje u ovom slučaju roba - ističe Borzan.

Udruga Baby Beef kao najveći proizvođač junetine u Hrvatskoj, a koji se izborio za vlastitu marku "Hrvatska junetina", podržava bilo koji način kontrole koji će ići u smjeru zaštite krajnjeg potrošača.

- Upoznati smo da je ulaskom Hrvatske u EU višestruko povećan uvoz mesa upitnog podrijetla, svježine i kvalitete. Velik broj slučajeva iz proteklih godina upućuje i na upitnu higijensku, zdravstvenu ispravnost. Da je problem u mesu koje nije proizvedeno u RH, upućuje i to da je gotovo 100 posto mesa koje nije odgovaralo standardu došlo iz uvoza. Nažalost, dosadašnja EU regulativa uvjetuje vrlo mali postotak kontrola takvog mesa prilikom ulaska u RH uz opravdanje da je to meso kontrolirano u zemlji podrijetla - kaže predsjednik udruge Darko Celovec.

Najave o postroženom režimu kontrole hrane pozdravljaju i mljekari čiji sektor nemoćno i dalje promatra uvoz trajnog mlijeka i drugih mliječnih prerađevina, uz upozorenje da se samodostatnost vlastite proizvodnje u ovom sektoru svela na 45 posto.

- Što više i što češće provodite kontrole, u cijelom lancu proizvodnje - poručuje predsjednik Saveza uzgajivača holsteina Branko Kolak. Negoduje što njegovo mlijeko mjesečno mora proći i 10-ak kontrola na 10-ak raznih parametara, a uvozno mlijeko na samo jedno, na mikrobiologiju. Na tom tragu su i tovljači u Baby Beefu.

- Očito da nadzor, tj. inspekcija, u drugim zemljama nije na razini kao u Hrvatskoj. Mi smo prije ulaska u EU imali mnogo više tih nadzora nego danas, ali su naše inspekcije zadržale dio prošlosti, pa i danas, kada ne trebaju, kontroliraju više. Rezultat toga je da su hrvatski proizvodi zdravstveno ispravni. Naši članovi poštuju sve propisane uvjete hranidbe i držanja životinja te stoje iza svog proizvoda. Naš proizvod “Hrvatska junetina” garantira svježinu, vrhunsku kvalitetu, zdravstvenu ispravnost i poznato podrijetlo - kaže Celovec uz poruku da se proizvodnja junećeg mesa u Hrvatskoj kontrolira od polja do stola.