Novosti
PRIJEDLOG DRŽAVNOG PRORAČUNA ZA 2020.

Kontinuitet koji donosi rast BDP-a, minimalna plaća 250 kuna veća
Objavljeno 2. studenog, 2019.
Najveći proračun od ukupno 47,8 milijuna kuna imat će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava - resor u kojem su mirovine

Vlada je sa sjednice u četvrtak Saboru uputila Prijedlog državnog proračuna za iduću godinu, kojim planira ukupne prihode u iznosu od 145,1 milijardu kuna i ukupne rashode u iznosu od 147,3 milijarde kuna, a u proceduru je uputila i prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna. Minimalna netoplaća za 2020. godinu raste pak na 3250 kuna.


- Ovo je četvrti proračun Vlade i mislim da smo sugrađanima i slici zemlje na ekonomskom planu osigurali pozitivan, predvidiv kontinuitet dobrih, razboritih i racionalnih odluka. Smanjuje se stopa nezaposlenosti, idemo prema cilju od 6,3 posto 2022. godine. Smanjenje javnoga duga jedna je od naših ambicija oko uvođenja eura, i imamo ubrzano smanjenje javnoga duga. Povećavamo fiskalni kapacitet za 1,8 milijardi kuna, budući da ne idemo na smanjenje PDV-a., kako bi se izišlo ususret rashodnovnoj strani, za povećanje mirovina i plaća - istaknuo je premijer Andrej Plenković.


- Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu od 145,1 milijardu kuna su porast za 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto. Ukupni, pak, rashodi od 147,3 milijarde kuna veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na ovu godinu. S obzirom na kretanja ukupnih prihoda i rashoda za iduću godinu, planiran je manjak proračuna od 2,15 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a. No, s obzirom na kretanja kod izvanproračunskih korisnika i lokalnu državu te konsolidaciju i potrebne prilagodbe za iduću se godinu planira suficit konsolidirane opće države od 0,2 posto BDP-a, odnosno od 629 milijuna kuna - rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.
Manje za poljoprivredu

Prijedlog proračuna rađen je na projekciji rasta BDP-a u idućoj godini za 2,5 posto. Predviđen je rast proračuna većine ministarstava u odnosu na originalni ovogodišnji proračun, a tek će rijetki proračunski korisnici imati manji proračun. S najvećim proračunom raspolagat će resor u kojem su i mirovine - Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, koje će imati proračun od 47,8 milijardi kuna, što je za 4,7 posto ili za 2,1 milijardu kuna više negoli je za taj resor predviđeno originalnim ovogodišnjim proračunom. Za mirovine je predviđeno ukupno 42,6 milijardi kuna, što je za 2,5 milijardi kuna više nego u originalnom, odnosno za 1,7 milijardi kuna više nego u rebalansu proračuna za ovu godinu. Veći je proračunski korisnik i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, kojemu je za 2020. predviđen proračun u iznosu od 18,6 milijardi kuna, što je za 1,3 milijarde kuna, ili za 7,6 posto više nego izvornim planom ovogodišnjeg proračuna. Ministarstvu zdravstva predviđen je 5-postotni rast te će taj resor raspolagati s 12,4 milijarde kuna. Rast očekuje i najveći dio ostalih ministarstava, posebice Ministarstvo turizma - čak 29 posto.


Ministarstvu financija predviđen je iznos od 43,6 milijardi kuna, što je za 4,4 posto više u odnosu na originalni ovogodišnji proračun. No, kako se tu planiraju i sredstva za servisiranje javnog duga, u užem smislu to će ministarstvo raspolagati s nešto više od 15 milijardi kuna ili za 6,8 posto manje negoli predviđa originalni ovogodišnji proračun. Manje novca predviđeno je za resor poljoprivrede, gdje se planira smanjenje za oko 4 posto ili oko 7,4 milijarde kuna. Resor gospodarstva, poduzetništva i obrta trebao bi ostati na otprilike istoj razini, a gotovo 10 posto manje novca očekuje Ministarstvo državne imovine. Proračun Vlade planiran je u iznosu od 599 milijuna kuna, nešto više od 40 posto više nego je planirano proračunom za ovu godinu. Hrvatski Sabor dobit će 149,5 milijuna kuna ili 8,5 posto više, a Ured predsjednice RH 39,7 milijuna kuna ili 3,7 posto više.


Vlada je Saboru predložila i rebalans ovogodišnjeg proračuna, kojim se ukupni prihodi povećavaju za 1,6 milijardi kuna, odnosno za 1,2 posto, na 137,7 milijardi kuna, dok se ukupni rashodi smanjuju za 1,3 milijarde kuna odnosno sa 140,3 milijarde kuna na 139 milijardi kuna. Najznačajnija povećanja odnose se na osiguranje dodatnih sredstava za rashode za zaposlene - 494,2 milijuna kuna te povećanje izdvajanja za mirovine. Najznačajnija smanjenja se pak odnose na uštede na kamatama - 796,9 milijuna kuna i smanjenje za naknade aktivne politike zapošljavanja - 151 milijun kuna. "Ključna poruka je da ukupna rashodna strana iz općih izvora se ne probija, unatoč pritiscima na povećanje rashoda - istaknuo je Marić. Premijer Plenković istaknuo je da taj rebalans ostaje u okvirima planiranih rashoda, što je "poruka pouzdanosti, predvidljivosti i ozbiljnosti rada Vlade".
Kompenzacija poslodavcima

Minimalna netoplaća od 1. siječnja 2020. godine iznosit će 3250 kuna neto, što je povećanje od 250 kuna u odnosu na sadašnjih 3000 kuna. U brutoiznosu to je 4062,51 kunu, ili za 8,3 posto više od prosječne minimalne plaće za ovu godinu, utvrđeno je Uredbom o minimalnoj plaći koju je usvojila Vlada. S obzirom na to da socijalni partneri na sastanku održanom početkom prošlog tjedna nisu postigli konsenzus oko povećanja minimalne plaće Vlada je, uzimajući u obzir argumente oba partnera i preporuku povjerenstva, predložila spomenuti iznos. Ministar rada Josip Aladrović rekao je da minimalna plaća raste neprestano od 2013. godine, ali je od 2013. do 2016. porasla za 134 kune, a od 2016. do 2020. za 754 kune. To, prema njegovu mišljenju, pokazuje da Vlada brine o građanima s najnižim primanjima te onima koji su zaposleni u radno intenzivnim djelatnostima. Vlada ujedno, kako je dodao, vodi računa i o poslodavcima u radno intenzivnim djelatnostima, pa im omogućuje korištenje potpora male vrijednosti, do 200 tisuća eura, kao kompenzacijsku mjeru za povećanje minimalca, a najavio je i mjere za restrukturiranje proizvodnje i nabavu novih tehnologija.


Vlada je u Sabor poslala i prijedloge izmjena zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, kojima predviđa porezno rasterećenje od 2,4 milijarde kuna. Ministar Marić rekao je da ukupno rasterećenje u sva četiri kruga iznosi gotovo devet milijardi kuna. Prema prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, od početka 2020. obračunala bi se snižena stopa PDV-a od 13 posto za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskih objekata. Procjenjuje se da će sniženje stope PDV-a za ugostiteljstvo utjecati na smanjenje prihoda državnog proračuna za oko 900 milijuna kuna godišnje. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak predlaže se porezno rasteretiti rad mladih osoba, i to umanjenjem obveze poreza na dohodak za sto posto za mlade do 25 godina, a za 50 posto za one od 26 do 30 godina. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dobit predlaže se podizanje praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12 posto s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Ministar financija kaže kako to znači da će 93 posto poduzetnika plaćati porez na dobit po stopi od 12 posto.
Izmjenama u sustavu posebnih poreza na kavu i bezalkoholna pića uvelo bi se oporezivanje bezalkoholnih pića prema udjelu šećera te dodatno oporezivanje energetskih napitaka. Prijedlog izmjena Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom donosi ugradnju QR koda kao obveznog elementa svakog računa, a obveznicima bi se ostavio dovoljan rok prilagodbe te bi primjena tog koda počela od 1. siječnja 2021. godine. Zakonski će prijedlozi proći dva saborska čitanja, a na snagu bi trebali stupiti početkom 2020. godine.


Igor Bošnjak
rebalans
U OKVIRU PLANIRANIH RASHODA
2,5 %

je projekcija rasta BDP-a u 2020. godini, a na temelju čega je rađen Prijedlog proračuna.
0,2 %

BDP-a, ili 629 milijuna kuna planirani je suficit konsolidirane opće države za 2020. godinu
2,15

milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a planirani je manjak proračuna za 2020. godinu
Predviđen je rast proračuna većine ministarstava - samo će rijetki proračunski korisnici imati manji proračun
NOVOTNY: POTICANJE DOMAĆE POTRAŽNJE
Za ovaj kontinuitet dosadašnjih proračunskih politika Vlada je iskoristila rast domaćih prihoda i potrošnji te povećala rashodovnu stranu, iako zasad nitko ne ulazi u dubinu strukture tih rashoda. Dakle, Vlada se nije odlučila na veliku štednju kako bi akumulirala neki višak prihoda koji bi im omogućio značajnije spuštanje poreznog opterećenja. A kako rastu proračunski prihodi koji su velikim dijelom iz poreza time se, naravno, povećava opći porezni pritisak. Tako da je ovo nastavak politika djelovanja na strani domaće potražnje, tj. poticanje te potražnje iz Proračuna te se može postaviti pitanje do kada se održavanje te razine ekonomske aktivnosti može poticati rastom plaća i javne potrošnje iznad realnog ekonomskog rasta. To se u jednom trenutku mora zaustaviti. Ne vidim da Vlada namjerava pokrenuti neke reforme sljedeće godine, ona će se fokusirati na vanjsku politiku i predsjedanje Vijećem Europske unije, a unutarnju politiku će zanemariti, rekao nam je ekonomski stručnjak Damir Novotny.
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana