Novosti
UČINCI ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Treba generacijski obnoviti hrvatsko selo i gospodarstva
Objavljeno 2. studenog, 2019.
Dokumentacija lokalne samouprave dolazi u Ministarstvo poljoprivrede i DORH

Nećemo odustati od decentralizacije i uvođenja novih i mladih poljoprivrednika. Kao što treba zadržati postojeće dobre to nije dovoljno jer gubimo stanovništvo, i zemljište trebaju dobiti novi, treba generacijski obnoviti poljoprivredna gospodarsva, i treba generacijski obnoviti hrvatsko selo – zaključak je ministrice poljoprivrede Marije Vučković koji je uputila iz Zagreba s rasprave na temu "Učinci i posljedice Zakona o poljoprivrednom zemljištu“, održanoj u četvrtak u organizaciji Društva agrarnih novinara Hrvatske. Odgovarajući na brojne upite poljoprivrednih proizvođača, pravnih stručnjaka te predstavnika najrelevantnijih udruga zainteresiranih za postojeći Zakon, kao i predstavnika jedinica lokalne samouprave ministrica je napomenula da je do sada 13 jedinica lokalne samouprave objavilo natječaj, 413 ih je podnijelo zahtjeve za suglasnost i program, a 223 ih je dobilo suglasnost.

- Do kraja godine prema pisanim očitovanjima jedinica lokalne samouprave očekujemo u najgorem slučaju 50, a u najboljem oko 80 novih natječaja, i to uglavnom u kojima se ne pojavljuju dvojbe. Kao Ministarstvo poljoprivrede trebamo voditi računa i o pojedinačnim slučajevima i mi ćemo napraviti sve što možemo da se ne ugroze dobre proizvodno-tehničke cjeline, i već smo počeli razgovarati s jedinicama lokalne samouprave gdje je situacija problematična – kazala je ministrica, i dodala kako se ne slaže s primjedbama da Zakonom nisu propisani prioriteti.

Tvrdi da se može razgovarati o različitim interesima koji od prioriteta mogu biti bolji i precizniji, ili trebaju biti zamijenjeni, ali člankom 36. Zakona o poljoprivrednom zemljištu gdje su itekako detaljno propisani prioriteti, a iza toga čak je detaljno propisano i na koji način će se određivati kada su neki poljoprivrednici u istom položaju kada se tiče prioriteta.

Također, očekuje od svih jedinica lokalne samouprave da prihvate odgovornost prema poljoprivrednoj proizvodnji na svom području, a da zakon i propisani pravilnici iako se, naravno, uvijek mogu doraditi, ostavljaju dovoljno prostora da to naprave na ispravan način. Kontrole će biti stroge i nakon prikupljenih ponuda na natječaj. Općinsko vijeće i neovisna povjerenstva 60 dana obrađivat će pristigle ponude i rangirati ih. Dokumentacija koju pripremi lokalna samouprava dolazi i u Ministarstvo poljoprivrede i u DORH.

- Stoga nemojmo prejudicirati rezultate natječaja. Ima prostora i nadam se da neće dovesti do gubitka poljoprivredne proizvodnje na tom području. Slažem se da treba spriječiti atomiziranje zemljišta do kraja, ali znam da je posljednjih nekoliko godina prosječna veličina zemljišta u Hrvatskoj narasla sa šest na 11 hektara. To je još uvijek usitnjeno, ali to je službena hrvatska statistika. Što se tiče podataka o ukupnom poljoprivrednom zemljištu u državnom vlasništvu, ili ukupnom poljoprivrednom zemljištu, doista je čudno da još uvijek nemamo svi iste i precizne podatke. Govorimo o 1,5 milijuna hektara koje se koristi (podaci DZS-a), odnosno o 1,1 milijun hektara ako se služimo našim podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Radimo na tome sada ozbiljno, naručili smo aplikaciju koja će rezultirati s jednim portalom na kojemu će se moći vidjeti svi oblici raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, moći će se vidjeti koje je državno, koje privatno i prema kojoj osnovi se koristi, a koje je zemljište zapušteno. Radimo na osam modula ove aplikacije, a vjerojatno to neće biti konačan broj i nadamo se da ćemo u idućih nekoliko mjeseci svi u državi imati istu statistiku što se tiče poljoprivrednog zemljišta – naglasila je ministrica Vučković.

Što se pak tiče primjedbi na sporo provođenje Zakona, ministrica kaže kako nije mogao mnogo brže ići, jer je zahijtevao niz aktivnosti koji se u nas ne provode dovoljno brzo. Bilo je određivanje čestica za povrat, niz procesa s državom upravom, objavljen je popis svih čestica koje su u šumsko-gospodarskoj osnovi i više oni koji rade programe i natječaje neće morati tražiti pojedinačno očitovanje za svaku česticu, jer čiste se ta rasterećenja jedno po jedno, i to su bili razlozi, a ne dvojbe zašto je objavljen manji broj natječaja.

Na kraju je ministrica Vučković izrazila neslaganje i s mišlju Ivice Crnića, bivšeg predsjednika Vrhovnog suda, a sada odvjetnika, da je Zakon o poljoprivrednom zemljištu nesuglasan s Ustavom.

Tomislav Prusina
Fortenovi grupi upitno 13.000 ha zemlje
Procjene su da bi Fortenova grupa izgubila značajnu količinu zemlje u idućih godinu dana.

- U osam poduzeća upitno je 13 tisuća hektara zemlje, što bi bilo značajno smanjenje operative, gašenje postrojenja i farmi, smanjenje proizvodnje i, naravno, radnih mjesta. Nastavi li se taj trend ostalo bi se bez dosta zemlje, neki će smanjiti no nekima je dovedena u pitanje cijela proizvodnja – poručio je Vladimir Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika HGK.

Želja nam je da zemlju dobiju aktivni poljoprivredni proizvođači, da eliminiramo one kojima to nije osnovna djelatnost u poljoprivredi - rekao je Matija Brlošić, zamjenik predsjednika HPK, dok je akademik Fran Tomić predložio da se pristupi izvođenju melioracija u svrhu ostvarivanja uspješne poljoprivredne proizvodnje, jer drži da ćemo tako ostvariti naše potencijale da bismo mogli proizvoditi hrane za sedam, pa čak i do 16 milijuna stanovnika. Poljoprivrednim proizvođačima smeta što im jedinice lokalne samouprave programom raspolaganja zemljištem uzimaju u obzir i privatno zemljište te što zakonom nisu prepoznati kvalitetni proizvođači, ali i da su lokalnoj samoupravi dane prevelike ovlasti.
Suprotstavljena mišljenja
Bilo je i međusobno suprotstavljenih mišljenja različitih proizvođača. Tako Marijo Puškarić tvrdi da državno poljoprivredno zemljište treba služiti zapošljavanju u ruralnom prostoru, a da se to ostvaruje radom na radne-intenzivne kulture. Svaka ratarska proizvodnja organizirana na državnom poljoprivrednom zemljištu, ako nije naslonjena na neko stočarstvo ili nešto drugo, ne bi smjela imati zakup duži od pet ili maksimum deset godina. Ako sada damo ugovore na 20 godina nećemo imati priliku razvoja, vjeruje poljoprivrednik iz Kaniške Ive.

Za razliku od njega Jakša Lovrić, iz Gornje Bebrine, u Brodsko-posavskoj županiji, ne zna zašto se vrednuje stočarstvo kada je on kroz svoje ratarstvo dokazao da je taj proizvod četiri ili pet puta valorizirao i praktički stvorio novu vrijednost s 21 zaposlenikom.
1,5
1,5

milijuna hektara zemlje u Hrvatskoj se koristi, prema podacima DZS-a.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana