Živice su gusto zasađene drvenaste i grmolike vrste biljaka koje će vas čuvati od neželjenih pogleda. Živica može poboljšati mikroklimu vašeg prostora, štititi vas od vjetra, dima i prašine i od ispušnih plinova automobila ako je vaša okućnica pokraj ceste. Ona također, ako je dovoljno visoka, može praviti i hlad tijekom vrućih ljetnih dana, a ako je niska, može poslužiti i za obrube gredica u vašem ukrasnom vrtu.

Ima mnogo biljaka pogodnih za oblikovanje živice. Neke su od njih listopadne, a neke zimzelene. Tako se, na primjer, za niske živice često upotrebljavaju mahonija, petoprsta, šimšir, za srednje visoke lemprika, pitosporum, božikovina, kurika ili žutika, a za one visoke dobro može poslužiti lovorvišnja i čempres. Dakako, ima još i mnogo drugih biljaka koje možemo saditi gusto i koje dobro podnose rezidbu. Koje od njih ćete vi izabrati, ovisi o tome što zapravo želite. Ako želite visoku zimzelenu živicu i izaberete čemprese koji se sade s korijenovom balom, odnosno s korijenom obloženim grumenom zemlje, koju prilikom sadnje ne smijete otresti s korijena - tada možete živicu i saditi kada to želite, uz uvjet da ste za nju iskopali jarak i dobro pripremili zemljište. Međutim, ako za visoku zimzelenu živicu želite upotrijebiti lovorvišnju, tada ju sadite u kasnu jesen ili rano proljeće, kada ona još miruje. U to se vrijeme sade i sve listopadne biljke za žive ograde. Nadalje, ako sadite živicu na sunčanom dijelu okućnice, tada možete posaditi i ruže, japansku dunju ili neke druge biljke koje podnose dosta sunca, a ako će vašu živu ogradu zasjenjivati drveće ili kuća, tada možete posaditi loniceru ili, kako ju još zovu, orlove nokte, jer ona dobro raste i lijepo cvate i u sjeni. Dakako, koje ćete bilje za sadnju upotrijebiti ovisi i o podneblju, odnosno klimi u vašem kraju. Neke biljke, kao što je npr. šimšir ili kalina, nisu jako osjetljive na hladnoću. J.Kn.