Prijevara građana na internetu, odnosno "kibernetičkih kaznenih djela", sve je više. Policiji je stiglo deset posto više prijava u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Najpoznatije su prijevare pri kupnji na internetu, kada prodavač nakon primitka žrtvina novca jednostavno "nestane".

Nisu novost ni poruke elektroničke pošte u kojima nepoznate osobe ucjenjuju primatelja ili traže pomoć lažući da nekome život ovisi o tome, ili jednostavno mole da im primatelj prebaci novac zato što su u nevolji. Na adrese elektroničke pošte dolaze poruke s lažne Microsoft domene, a građani i knjigovodstveni servisi prijavljuju kako su njihovi privatni i poslovni podatci na računalima kriptirani te im više ne mogu pristupiti ili građani i poduzetnici prijavljuju da su u svojoj elektroničkoj pošti zaprimili sumnjive poruke, kojima ih se ucjenjuje ili navodi da uplate novac na nepoznate brojeve bankovnih računa.

Iz Ravnateljstva policije kažu da je s vremenom internet postao vrlo privlačno mjesto za prevarante koji se koriste vrlo profinjenim trikovima i obećanjima kako bi od građana izvukli novac, vrijedne financijske informacije ili osobne podatke. Prijevare u kojima glavnu ulogu igra "davno preminuli rođak" ili "nigerijski princ", iako još uvijek u optjecaju, već su pomalo zastarjele i većini su građana poznate pa kibernetički kriminalci konstantno pronalaze nove načine prijevara, koje su sve inovativnije i teže se otkrivaju. Zanimljivo je i da ponekad građani prenaivno nasjednu na privlačne ponude koje će im donijeti dobit. Tako je prošla 27-godišnjakinja koja je osječkoj policiji prijavila da je na društvenoj mreži stupila u kontakt s nepoznatom osobom koja joj je za novčani iznos od više tisuća kuna obećala dati rezultate namještenih nogometnih utakmica, ali joj se, nakon što je uplatila novac, nepoznata osoba više nije javljala.

O toj temi porazgovarali smo s Alenom Delićem, ekspertom iz zagrebačke tvrtke Diverto i konzultantom za informacijsku sigurnost, koji kaže da statistike državnih institucija i dalje ne prate stvarno stanje broja napada jer mnogi ih se ne usude prijaviti ili im je neugodno zato što su prevareni. A Hrvatska prati svjetske trendove i broj prijevara raste iz mjeseca u mjesec.

- Napadači uvijek traže nove mogućnosti kako bi došli do svog cilja, pa su tako i maštoviti. Danas se lažne situacije zbog napada stvaraju vezano uz gotovo sve servise kojima se ljudi koriste. Proteklih je mjeseci bio niz napada u kojima su napadači imali potpuno lažne identitete i stanove koje su iznajmljivali kako bi ukrali novac od korisnika. Iznimno malo građana poduzima vrlo malo da se zaštiti od napada. Ljudi i dalje ne razumiju osnovne probleme. Naime, teško je percipirati stvarne ranjivosti i potencijalne probleme kad se nalaze u oku nevidljivom prostoru - kaže Alen Delić i objašnjava da su tzv. phishing napadi takvi napadi u kojima se, najčešće preko elektroničke pošte, od korisnika traži poduzimanje neke akcije, kao što je preuzimanje zlonamjernih programa ili slanje osjetljivih podataka. "Istraživanja društva Diverto u prošle dvije godine pokazala su da gotovo pola Hrvata ne prepoznaje takve napade. Oni često unutar poruka imaju teme od interesa za čitatelja", ističe.

Prijevare se događaju preko računala, ali i mobitela.

- Svi bi se trebali pridržavati uputa koje im daju oni koji pružaju usluge, poput banaka. Na mobitelima su stotine podataka i visoki su rizici koji proizlaze iz njihova upotrebe. Općepoznate mjere su kriptiranje uređaja, upotreba lozinke te dvofaktorske autentifikacije. Problem je i spajanje na nepoznate bežične mreže - zaključuje Delić.