Gotovo dvije godine Hrvatska je bez nacionalne strategije i akcijskog plana suzbijanja zlouporabe droga. Paraleno, broj i smrtnost ovisnika te dostupnost droga na domaćem tržištu rastu, a dobna granica u kojoj se dolazi u prvi kontakt s drogom sve je niža.

Porazni su to podatci koji su se mogli čuti na stručnoj tematskoj raspravi iz područja suzbijanja droga koja se prošloga tjedna održala u Osijeku u organizaciji Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, a u sklopu koje je Željko Petković, pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga, prezentirao aktualne trendove.

Rezultati istraživanja zlouporabe sredstava ovisnosti u općoj populaciji koje je proveo Institut za društvena istraživanja "Ivo Pilar" upućuju na to da je od 2015. godine u Hrvatskoj konzumacija ilegalnih droga u porastu te da je najčešće korištena droga kanabis (marihuana/hašiš), koja je trenutno i najveći problem po raširenosti konzumacije. Naime, unutar samo četiri godine, kazuju iz HZJZ-a, broj osoba u dobi od 15 do 34 godine koje su konzumirale kanabis porastao je za 6,3 posto, a najgora je situacija među učenicima u dobi od 15 i 16 godina, među kojima je čak 21 posto onih koji su jednom u životu uzeli kanabis, a njih 8 posto kanabis je uzelo u posljednjih 30 dana od trenutka ispitivanja. Uz kanabis, sve više problema u Hrvatskoj stvaraju nove droge - sintetske i prirodne tvari koje nisu kontrolirane u okviru međunarodnih zakona i koje se često proizvode s namjerom da oponašaju učinke kontroliranih tvari. Prodaju se u tzv. smart shopovima, kojih je u Hrvatskoj registriran 21. Svi redom imaju u ponudi široki spektar novih psihoaktivnih tvari vrlo rizičnih za zdravlje konzumenata.

Napominje se i kako raste smrtnost od posljedica uzimanja droga. Tako je u 2017. umrlo 65, a u 2018. godini 85 ovisnika. Također, u 2018. godini zabilježena je rekordna zapljena svih vrsta droga, kojih je bilo ukupno 11.268. Kada su u pitanju kaznena djela, u posljednjih šest godina zabilježen je stabilan trend, pa su ih u 2018. godini bila 2282, no porastao je broj prekršaja vezanih uz zlouporabu droga s 5500 u 2013. na 8903 u 2018. godini. Prema podatcima DORH-a, za kaznena djela i prekršaje iz sektora kriminaliteta droga u 2018. godini prijavljene su 903 odrasle osobe, 196 mlađih punoljetnika i 73 maloljetne osobe - što je pad broja prijava u odnosu prema 2017.

Paralelno, upozorava Hrvatski zavod za javno zdravstvo, primjena važeće Nacionalne strategije i Akcijskog plana suzibijanja zlouporabe droga istekla je 31. prosinca 2017. Od tada na nacionalnoj razini nema plana kako se sustavno i zajedničkim radom nadležnih instituacija uhvatiti u koštac s nizom gorućih problema u području zlouporabe droga. Iako, nacrt nove nacionalne strategije i akcijskog plana postoji. Izrađen je te usklađen s mišljenjem struke na zatvorenom e-savjetovanju za stručnu zajednicu. Trenutno je u Ministrastvu zdravstva i čeka postupak donošenja.

Evaluacija završene nacionalne strategije provedena je u suradnji s Trimbos institutom te su doneseni generalni zaključci, ali i preporuke u kojem smjeru nastaviti.

"Generalni je zaključak da su učinjeni znatni pomaci u izgradnji učinikovitog sustava za provedbu politike o drogama. Nacionalni odgovori razvijeni su u skladu s preporučenim standardima, smjernicama i iskustvima EU-a te se hrvatski model može smatrati primjerom dobre prakse. Promjene u Kaznenom zakonu 2013. godine dovele su do smanjenja broja pritvaranja te su alternativne kazne zatvora rezultirale smanjenjem zatvorskih kazni, smanjile su pritisak na zatvorski sustav i znatno smanjile broj mladih osoba koje su kazneno evidentirane. Treba nastaviti pravnu reformu kako bi se osigurali bolji zdravstveno-socijalni rezultati, te rasteretiti kazneno-represivni sustav. Treba osigurati podršku i edukaciju stručnjaka pravosudnog i kazneno-represivnog sustava o pozadini i provedbi zakonskih propisa te povećati kvalitetu i učinkovitost sustava ranog upozoravanja u slučaju novih psihoaktivnih tvari za praktičnu uporabu javnosti i stručnjaka", izvještavaju iz HZJZ-a te objašnjavaju što se konkretno na osnovi naučenog iz prethodne strategije i novih iskustava preporučuje kako bi se našlo u novim državnim dokumentima za borbu protiv bolesti ovisnosti.

"Tri su glavna područja nove nacionalne strategije i akcijskog plana. To je, prvo, smanjenje potražnje, koje se treba provesti prevencijom ovisnosti u djece i mladih, uključujući i razvijanje mjere tretmana ovisnika u sustavu izvršenja kaznenih sankcija i mjera, kao i rad na resocijalizaciji i društvenoj integraciji ovisnika. Potom tu je smanjenje ponude, koje bi se trebalo ostvariti regulacijom postojanja droga i tvari zabranjenih u sportu, regulaciju alkohola i duhanskih prerađevina, igara na sreću te prilagobom kaznene i prekršajne politike u tome smjeru. Treće područje obuhvaća edukaciju, osiguravanje nacionalnog informacijskog sustava i istraživanja, evaluaciju, koordinaciju i međunarodnu suradnju. Kroz sva područja odmaknuo se naglasak s represivnog pristupa te je naglašena javnozdravstvena orijentacija u provedbi politike prema ovisnosti", kažu iz HZJZ-a.

Valja istaknuti kako su procijenjeni ukupni javni rashodi na račun borbe protiv droga u 2018. godini iznosili 882.741 kunu, od kojih se 55,6 posto odnosi na područje financiranja tretmana ovisnosti. Iz HZJZ-a ističu kako se radi o prosječno 0,59 posto ukupnih javnih rashoda ili 0,23 posto BDP-a. Svakako podatak koji upozorava da je prevencija zlouporabe droga sektor u koji, imajući na umu dugoročne uštede unutar sustava, valja ulagati.