Mjesec i pol dana nakon početka školske godine u Osijek je stiglo odobrenje za osam pomoćnika u nastavi odnosno stručnih komunikacijskih posrednika, a slučaj jednog djeteta s poteškoćama još se razmatra, doznajemo od Gordane Pešo iz Udruge gluhih i nagluhih Osječko-baranjske županije.

Gospođa Pešo kašnjenje objašnjava potrebom temeljite revizije svih zahtjeva koji se tiču djece u potrebi, kasnije raspisanim natječajem, ali i novim Pravilnikom o pomoćnicima u nastavi koji je donio nove kriterije. Sve te kontrolne i administrativne radnje usporile su davanje odobrenja za rad s djecom koja imaju poteškoća sa sluhom, a učenici iz te populacije suočili su se s nepremostivim preprekama u prvih nekoliko tjedana nastave jer bez komunikacijskih posrednika oni u većini slučajeva nisu mogli pratiti nastavu.

- Kontrola zahtjeva za ovakvim asistencijama bila je općenito jako dobar potez Ministarstva jer se ona dugo nije radila kada je riječ o komunikacijskim posrednicima u nastavi. Odgovarajuće službe Ministarstva su prema novome Pravilniku o pomoćnicima u nastavi provjeravale svu dokumentaciju, ali smo mi, nažalost, zbog svega toga kasnili. Nadamo se da je sve to sada u redu i da do ovakvog kašnjenja više neće dolaziti te da će nagodinu sve biti puno bolje - rekla nam je Pešo koja vodi projekt komunikacijskih posrednika u nastavi s područja Osječko-baranjske županije.

Pomoćnici u nastavi koji rade s gluhom i nagluhom djecom odnosno komunikacijski posrednici počeli su s radom u ponedjeljak, 14. listopada, a završit će s radom 17. lipnja iduće godine. Kao jedna od posljedica kasnijeg uključivanja u rad komunikacijskih posrednika za rad s gluhom i nagluhom djecom jest i činjenica da će ti ljudi zbog prekratkog radnog angažiranja manjeg od devet mjeseci nakon što dobiju otkaz u lipnju, što se događa svake godine na svršetku školske godine, biti uskraćeni za naknadu za nezaposlene osobe u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Ovakav manevar Ministarstva znanosti i prosvjete uštedio je određen novac u državnom proračunu, što je vjerojatno bilo važno za njegovu održivost, ali je posao komunikacijskih posrednika u nastavi koji ionako rade na pola radnog vremena i dobivaju mala primanja učinio još manje atraktivnim. U razgovoru s predsjednicom Hrvatskog društva tumača i prevoditelja znakovnog jezika gluhih Mirjanom Jurišom čuli smo kako je želja i namjera da se u ovaj posao u što skorije vrijeme uključe visokostručne i fakultetski obrazovane osobe s diplomom Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koji djeluje u sklopu Sveučilišta u Zagrebu, no postavlja se pitanje tko će željeti s fakultetskom diplomom raditi s djecom u školi na pola radnog vremena i s plaćom od otprilike dvije tisuće kuna, osim možda uvezene radne snage iz susjednih država nastalih nakon raspada bivše federacije.
D.Celing