Novosti
SPRJEČAVANJE NEREDA U SPORTU

Prevencija je rješenje za nasilje na stadionima
Objavljeno 21. listopada, 2019.
Nasilje se mora kažnjavati, ali i inzistirati na prevenciji i edukaciji, koje ne vidimo, kaže Dražen Lalić

Ministarstvo unutarnjih poslova na e-savjetovanju prije tjedan dana objavilo je Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju nereda na sportskim natjecanjima, prema kojima bi oni koji izazivaju nerede trebali biti strože sankcionirani. Kako smo već pisali, izmjene zakona predlažu da navijači na sportska borilišta neće moći ulaziti s "odjevnim predmetima čija namjena, uz osnovnu, služi i za prikrivanje identiteta". Podsjetimo, do sada je zakon propisivao zabranu prikrivanja lica, to ostaje u njemu i dalje, što se kažnjavalo od dvije do 15 tisuća kuna.


Prema tim izmjenama, kako su predložene, prekršajem će se ubuduće smatrati i "pozivanje, poticanje i sudjelovanje u tučnjavi ili napadu na druge gledatelje, redare, službene osobe, sportaše i druge osobe" kao i oštećenje ili uništavanje dijelova sportskog objekta, prijevoznih sredstava i druge imovine. Izmjene zakona predviđaju ne samo navijače nego i organizatore, a novitet su i kazne za izbjegavanje alkotestiranja ili testiranja na drogu kao što se već kažnjava pokušaj ulaska u sportski objekt pod utjecajem alkohola u količini većoj od 0,5 promila.

Problem u opadanju

O tome kako vidi predložene zakonske izmjene pitali smo jednog od najpoznatijih hrvatskih analitičara kada je o toj problematici riječ, sociologa Dražena Lalića. On kaže kako je riječ o problemu koji je prisutan u Hrvatskoj, ali nije najveći problem vezan uz hrvatski nogomet, a uz to je i problem koji je u opadanju. Dodaje kako se prema svim statistikama MUP-a broj tih nereda smanjuje još od sredine prošloga desetljeća, kada smo imali vrhunac s Bad Blue Boysima, pa potom i događanjima u Pragu, Milanu i Rimu te kukastim križem na travnjaku stadiona u Splitu.


- U smanjivanje toga trenda i policija ulaže velike napore. Tu je nužan ravnotežni pristup, a u nas ga nema. I onda se dogodi nešto na mjestu, u vremenu i situaciji gdje se to ne očekuje. Jer vi ne možete sve predvidjeti. Bio sam siguran da se na utakmici Hrvatska - Mađarska u Splitu ništa neće dogoditi, ali tko zna što će biti za tjedan ili dva. Koliko ja poznajem taj fenomen, nešto će se sigurno opet dogoditi, ali na način i tamo gdje se to ne očekuje. To je obrazac prema kojemu su se takve stvari događale, vezano uz šovinizam, politički ekstremizam i tome slično. Mislim da su većina pripadnika navijačkih skupina normalni mladići koji vole svoj klub itd., ali postoje i nasilnici koji su uglavnom pripadnici navijačkih jezgri. To je već jedna zrela subkultura koja je naučila puno trikova i mislim da se isključivo represijom stvari ne mogu riješiti. I to pokazuju naša iskustva, a sada idemo dalje u represiju. Dakle, akteri koji o tome odlučuju mogu uvoditi novu represiju, a ne mogu se usuglasiti iako je veliki novac došao u naš nogomet, i savez, o gradnji jednog komfornog stadiona za reprezentaciju koji bi imao sve što je potrebno. Naglašavam, nisam ja uopće protiv represije jer se nasilje mora kažnjavati, ali uz to treba inzistirati na prevenciji i edukaciji, koje ne vidimo - rekao nam je Lalić.
Potrebna edukacija

Riječ je, dodaje, o problemu koji je još uvijek velik i bolan, ali se samo konstruira kao najveći u našem nogometu, čemu svojim nepriličnim ponašanjem i odsutnosti osude ponašanja dijela navijačkih skupina pridonose i vodstva tih skupina te s njima povezane udruge.

- Tako ni Naš Hajduk nikad ne osuđuje bilo kakve ekscese Torcide. Kao ni vodstvo Torcide, i ta šutnja je znakovita, kod njih imamo problem autoriteta. No ta javna politika u vezi s društvenim problemom navijačkog nasilja i dosad je bila dominantno represivne naravi. Znači, nije bila balansna, u ravnoteži. A prava politika mora sadržavati i prevenciju, i edukaciju, i represiju. To je prisutno i kod nekih drugih problema, ali, rekao bih, osobito u vezi s navijačkim nasiljem. Znači, nitko s njima ne razgovara i ne provode se istraživanja. Ili, da to drukčije kažem, treba suzbijati ne samo ponudu toga nasilja nego i potražnju za njim. To znači, kada se ono izrazi, kada se dogodi nasilnički čin, bilo fizički, bilo verbalni, onda to naravno treba kazniti. Svejedno je prebije li vas netko zato što jeste navijač Dinama ili zato što niste ako imate frakturu lubanje ili vam je slomljena ruka. Znači, u svakom slučaju nulta tolerancija na bilo kakvo nasilje u ovoj zemlji treba postojati, ali isto tako treba preventivno djelovati, ponajprije u srednjim školama - zaključuje Dražen Lalić.


Igor Bošnjak
Dražen Lalić

sociolog

Nužno je i sređivanje stanja u nogometu

Najviše bi prevenciju trebalo usmjeriti na "muške" srednje škole, tehničke, pomorske itd., a isto tako ju provoditi i na mjestima okupljanja mladih navijača. To što govorim ne "sišem iz prsta" i ne izražavam puste snove, nego sam prije 20-ak godina vodio akcije prevencije. A pretpostavka za to je da bi trebalo raditi istraživanja i bolje se upoznati s problemom. To se ne radi ili, ako se nešto i provodi, to su mlake stvari. Ići u gimnaziju i razgovarati s curama o navijačkom nasilju možda može biti korisno, ali samo u smislu njihova upoznavanja s tim, no dosadašnje akcije prevencije bile su loše targetirane i neučinkovite. I tu idemo u jedan paradoks. S jedne strane se ističe da je to golem problem našeg nogometa i jedan od najvećih problema vezanih uz mlade u hrvatskom društvu, što mislim da nije istina. Jer se on lomi preko koljena i smatra se da ga se može riješiti prečicom, represijom i kažnjavanjem. A to je toliko kompleksan problem da ga nije moguće riješiti isključivo tako. Pretpostavka za njegovo potpuno rješavanje ili bar veće pomake je sređivanje stanja u nogometu. Što znači i gradnju boljih stadiona i infrastrukture, a prije svega obračun s korupcijom i klijentelizmom u hrvatskom nogometu, pa i njegovom političkom zoluprabom. Naime, najmoćniji čovjek hrvatskog nogometa je opet HDZ-ovac, kao i većina članova izvršnog odbora. Konačno, i Zdravko Mamić još uvijek kontrolira najsnažniji klub. Kada postoji veliki novac koji se zarađuje, pogotovo Dinamo i HNS, a ništa se ili vrlo malo ulaže u prevenciju navijačkog nasilja, onda ne treba čuditi što taj problem i dalje postoji. Opadaju tučnjave i oblici fizičkog nasilja, ali je lako ustanoviti da je verbalno nasilje i dalje prisutno.
Broj takvih nereda u nas se smanjuje od sredine prošloga desetljeća, kada smo dosegnuli vrhunac
Možda ste propustili...