Projekt Bastiona trasa, prema kojem bi se osječkoj Tvrđi trebao vratiti nekadašnji identitet, i to tako da se na prostoru oko nje sagrade goleme zidine sa šetnicom, komercijalnim sadržajima i parkiralištima, nakon prvog predstavljanja, u okviru Dana europske baštine u kinu Urania 27. rujna ove godine, izazvao je žestoko nezadovoljstvo dijela stručne i građanske javnosti. Uz to što se projekt u arhitektonskom smislu ne može okarakterizirati kao restitucija, odnosno popravak ili vraćanje Tvrđe u negdašnje stanje, ono što je sablaznilo struku odnosi se i na činjenicu da je za njega već ishođena lokacijska dozvola. Među urbanistima i arhitektima koji smatraju da je to učinjeno suprotno urbanističkim planovima je i Željka Jurković, predsjednica Hrvatske komore arhitekata, s kojom smo razgovarali o ključnim pitanjima vezanima uz taj kontroverzni projekt.

Što je sporno u donošenju lokacijske dozvole za idejni projekt Bastiona trasa?

- Sporne su dvije stvari. Jedna se tiče stručnih, a druga proceduralnih pitanja. Vezano uz stručna pitanja, glavno je pitanje na temelju kojih se stručnih i znanstvenih studija i analiza uopće došlo do ideje o ovom projektu. Naime, kada se prouči sve što je Agencija za obnovu osječke Tvrđe radila svih ovih godina, evidentno je da se ni u jednom dokumentu ne spominje projekt Bastiona trasa. Spominje se obrambeni bedem, a on, naravno, nužno ne podrazumijeva poslovnu zgradu od 33.000 četvornih metara površine, s podrumom, prizemljem, katom i garažom. Dakle, pitanja na koja nikako ne dobivamo odgovor glase: Čija je to ideja te na temelju kojih studija i ovlasti je Agencija takav projekt odobrila i naručila? S druge strane, postoji pitanje procedure. Izdana je lokacijska dozvola koja je postala pravomoćna. Izdana je, tako kažu, na temelju Urbanističkog plana i Generalnog urbanističkog plana, koji su vrijedili u travnju, kada je izdana. Tumačenje pročelnika Upravnog odjela za urbanizam, gospodina Slunjskog, jest da Konzervatorski odjel može odobriti bilo koju namjenu za prostore gdje je on nadležan. Smatram da je to apsolutno netočno tumačenje i potpuno pogrešna primjena materijalnih propisa. Da, točno je da Konzervatorski odjel može odobriti ovu ili onu namjenu, ali ta se namjena bira samo iz dijapazona osnovne namjene utvrđene Urbanističkim planom ili Generalniom urbanističkim panom. Ako je osnovna namjena za prostor Z1 (prostor koji se nalazi u istočnom dijelu Perivoja kralja Tomislava, nap. a.) podzemno parkiralište, pješačke staze i dječja igrališta, onda Konzervatorski odjel može odabrati nešto iz tog dijapazona, a ne iz bilo koje namjene koja može biti u GUP-u. Drugim riječima, pročelnik Slunjski smatra da Konzervatorski odjel oko Tvrđe može odobriti i industrijsku namjenu, recimo, termoelektranu, ili sportsku dvoranu, ili višestambenu zgradu. Moje pitanje glasi: Koji se ovlašteni urbanist slaže s njegovim mišljenjem?

Jeste li to prijavili nadležnim institucijama?

- Dopustite da u ovom trenutku ne odgovorim na to pitanje, ali s obzirom na brojne reakcije građana, smatram da smo kao arhitektonska i urbanistička struka u gradu Osijeku dužni to učiniti. Ne samo zbog sebe i svog stručnog stava nego i zbog građana, koji su vrlo jasno i javno izrazili da ovaj projekt ne žele.

Direktor Agencije Andraši na posljednjoj je sjednici Gradskog vijeća izjavio: "U lipnju 2018. godine Agencija za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima OBŽ-a naručila je i dobila Studiju zaštite, obnove i revitalizacije Perivoja kralja Tomislava, koji je spomenik parkovne arhitekture, u kojoj je bastiona trasa koja se odnosi na naš projekt. Znači, nismo u koliziji s bilo kojom institucijom."

- Neka onda javno predstave tu studiju u kojoj je trasa ucrtana onako kako je ishođena lokacijska dozvola. Nemam ništa protiv da kolega Andraši organizira javno predstavljanje da svi to vidimo.

U kontekstu lokacijske dozvole spominjali ste i tzv. Uzelčevu studiju. Možete li objasniti o čemu je riječ?

- To je studija rađena prije 15-ak godina. Imala je svrhu ispitati mogućnosti da se Tvrđi vrate obrambeni bedemi. To je radio kolega Zlatko Uzelac i ta je studija bila puno puta javno prezentirana i upravo su zaključci te studije: Ako će se eventualno vraćati obrambeni bedem, on treba biti izgrađen onako kako je izvorno izgledao, u smislu zemljanih i svih ostalih radova. Pozvala sam kolegu Uzelca da sada ponovo u Osijeku prezentira svoju studiju.

Smatrate, dakle, da ovim projektom Tvrđi ne bi bila vraćena ta izvornost?

- Nikako ne bi bila vraćena, to je evidentno i laicima: pa bedemi su služili za obranu, ne za poslovne prostore i parkiranje automobila. Imali su zidanu, a ne armiranobetonsku konstrukciju obloženu čeličnom mrežom. Svi mi koji smo u struci znamo da ovo što je Agencija naručila od Inženjersko-projektnog biroa Osijek nije restitucija. Restitucija je obnavljanje, odnosno rad na nekoj zgradi ili potezu kojim se na osnovi arhivskih i arheoloških izvora nešto vraća u prvobitno stanje. Ovdje nemamo ni jednu lopatu zakopane arheologije, dapače, arheologinja iz Konzervatorskog zavoda dala je izdvojeno mišljenje da se protivi ovom zahvatu, stoga se pitam zašto je pročelnica Konzervatorskog odjela Ivana Sudić uzela sebi tu moć da mimo mišljenja svojih suradnica, koje su dale izdvojeno mišljenje, potpiše da je ovaj projekt u redu i da se može pristupiti izradi glavnog projekta?

Tko je zapravo autor idejnog projekta? Tijekom dviju prezentacija čuli smo oprečne informacije.

- Vaše pitanje ilustrira srž ovog projekta - netransparentnost! Mi smo više puta pitali tko je autor. Je li to kolega Bruno Andrašić, koji je prije dvije-tri godine radio sličan projekt? Je li to kolegica Deja Dragojević, koja je potpisala idejni projekt za lokacijsku dozvolu? Dobili smo i različite odgovore. Na prezentaciji u kinu Urania gospodin Andraši je rekao da je on autor te ideje, u Gospodarskoj komori je kolega Andraši izjavio da Bruno Andrašić nipošto nije autor i da ga ne dovodimo ni u kakav kontekst s ovim projektom, nego da je jedini autor cijelog projekta kolegica Deja Dragojević. Ako je ona autorica projekta, a tako je rekao njezin investitor i naručitelj projekta, ovim ju putem pozivam neka ga javno, kao netko tko ga je potpisao, prezentira osječkoj stručnoj i građanskoj javnosti. Kao što je poznato, ona do sada nije bila ni na jednoj prezentaciji. Što je najgore, za ovu projektnu dokumentaciju bit će potrošeno više od dva milijuna kuna iz Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, bar kako je rekao gospodin Andraši. Pa je to pitanje i za Vladu RH: Pomaže li se na ovaj način Slavoniji? Projektiranje 33.000 četvornih metara garaža i poslovnih prostora? Za koga, za što? U drugim projektima obnove Tvrđe koji su prezentirani u Gospodarskoj komori već je oko 870 parkirnih mjesta, ako sam dobro zbrojila. Čemu onda dodatnih oko 450 u takozvanoj bastionoj trasi? Dakle, to je ukupno oko 1300 parkirališnih mjesta oko Tvrđe?! Pa toliko nema ni u centru Beča, to se jednostavno ne radi!

Možemo li ono što smo vidjeli na posljednjoj prezentaciji u Gospodarskoj komori uopće nazvati prezentacijom?

- Nipošto. Ako se ne varam, bilo je četiri ili šest slajdova vezanih uz projekt Bastiona trasa koji su pokazivali nekakva 3D rješenja u velikom mjerilu. Prava prezentacija projekta bila bi da se prezentirao tlocrt podruma, prizemlja, prvog kata, presjek, materijali... a ne da mi moramo loviti po tim slajdovima o čemu se radi. Ako se neki projekt stvarno želi prezentirati, znamo kako se to radi. Ako ste bili u Gospodarskoj komori, mogli ste vidjeti kako su drugi kolege to učinili. Recimo, kolega Saša Randić iz Rijeke. Ja se s nekim njegovim oblikovnim i funkcionalnim rješenjima kao arhitektica mogu složiti ili ne složiti, ali on je vrlo detaljno i osviješteno proveo i građansku i stručnu javnost kroz svoj projekt. I bio je na raspolaganju za pitanja. Znači, kolega je došao iz Rijeke prezentirati svoj projekt, a kolegica Dragojević, koja je ovdje u Osijeku, već dva puta ne nalazi potrebnim doći i prezentirati svoj projekt javnosti. Zašto, zar ne stoji iza njega?

Ravnatelj Agencije Andraši i pročelnik Slunjski tada su nekoliko puta ponovili da je projekt više puta prezentiran, pozvavši se, između ostalog, i na Strateški i akcijski plan obnove osječke Tvrđe 2014. - 2020.

- Bila sam na prezentaciji tog plana, ali, neka mi oproste, tamo toga nema, svatko tko zna hrvatski jezik može to pročitati. Postoje neki drugi projekti koji su imenom i prezimenom navedeni, ali Bastione trase nema. Dokaz za ovo što govorim je još jedna studija koja se upravo tako zove: Vanjski obrambeni prsten na desnoj obali. Tu je studiju također naručila i platila Agencija, a autor je Stjepan Lončarić. Dakle, prema Strateškom planu i toj studiji jasno je što je vanjski obrambeni prsten Tvrđe. A poslovna građevina Bastiona trasa činjenično i dokazivo to nije.