Objavljeno 14. listopada, 2019.
Očekivanja poduzeća vezana su uz pad narudžbi, te je moguć i pad proizvodnje
Na nedavnom, 10. kongresu pilanara jugoistočne Europe u Slavonskom Brodu, gdje se okupilo više od 200 domaćih i europskih stručnjaka, osim aktualnih tema važnih za sve predstavnike šumarske i drvoprerađivačke industrije u tom dijelu Europe, poput prjetećih bolesti u šumama, bilo je riječi i o najavljenoj mogućoj recesiji i koje bi posljedice na dvoprerađivački sektor ona mogla imati.
Usporavanje njemačkog gospodarstva velika je prijetnja za cijelo hrvatsko gospodarstvo, a koliko će snažna biti najavljena kriza, kakvi će biti poremećaji na tržištu, koga će najteže pogoditi i kada je možemo očekivati u punom izdanju, zasad je još uvijek teško prognozirati iako dio prezentiranih statistika već potvrđuje kako se u 2018. dogodilo ozbiljno usporavanje, rečeno je na slavonskobrodskim kongresu pilanara. Glavni zaključak može se sažeti u preporuku kako se sektorski dionici trebaju držati zajedno, koordinirati i zajednički kreirati tržišne strategije jer je trgovina drvom jako globalizirana i pod velikim je utjecajem posljedica aktualnog američko-kineskog trgovinskog rata.
Jozo Jović iz Hrvatskog drvnog klastera drži kako je drvni sektor i do sada bio glasan, ali treba biti još glasniji aludirajući na nadolazeća, kako ocjenjuju drvari, vrlo teška i izazovna vremena. Jović ocjenjuje kako su “iza nas prve faze, naznake određenih recesija koje su često pogađale najslabije tvrtke i države“, ali misli kako će nova recesija pogoditi one najbogatije zemlje. Daniel Smiljanić, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, slaže se kako “situacija nije kao prije“.
Moguće posljedice
- Posljednjih mjesec dana sve više s kupcima razgovaramo o stanju na tržištu. Jasno je da situacija nije kao prije, svi smo svjesni mogućih posljedica recesije - rekao je Smiljanić.
O opasnostima vrlo izgledne recesije u Njemačkoj govorio je za Glas Slavonije sredinom kolovoza ekonomski analitičar Damir Novotny i potvrdio kako se njemačka industrijska proizvodnja nalazi u kontrakciji te podsjetio i na ljetos objavljene rezultate uglednog minhenskog IFO instituta.
- Očekivanja industrijskih poduzeća vezana su uz znatan pad narudžbi, tako da se očekuje nastavak pada industrijske proizvodnje. U Njemačkoj je problem što nemaju razvijenu domaću potražnju i potrošnju, nego su izvozno orijentirani. Najviše im je tu problem pad potražnje iz Kine, potom iz Rusije i SAD-a, i to prije svega vezano uz automobilsku industriju i industriju strojeva. A tu je i taj strah od Brexita. Međutim, njemačka vlada s druge strane ima velike rezerve - najnižu razinu javnog duga u EU-u i može intervenirati ako dođe do recesije – rekao je tada Novotny.
Deutche Welle nedavno piše kako su optimistična predviđanja govorila da će se već ove godine Njemačka vratiti rastu od 2 posto, ali i optimisti misle kako bi to još moglo biti najviše 1,1 posto.
Pad narudžbi
-Trenutno je (njemačka) ekonomija pod udarom triju faktora koje bilježe minus - uvelike je ovisna o industrijskoj proizvodnji, o izvozu i o izvozu i poslovanju s regijom Azije. U sve te tri kategorije Njemačka bilježi minus. Globalni sukobi i politička nesigurnost opterećuju njemačka poduzeća i njihove mušterije i u zemlji i u inozemstvu. U tom slučaju vrijedi pravilo “zatvaraj vrata i ne upuštaj se u rizike”. To znači i smanjivanje zaliha dijelova za proizvode, smanjivanje novih narudžbi i odgoda investicija – zabrinut je Andreas Scheuerle iz investicijskog sektora njemačkih štedionica, Dekabank.
Stagnacija rasta u Njemačkoj zabrinjava i naše susjede, Slovence, jer su ovisni o narudžbama iz Njemačke, posebice kad je riječ o dijelovima za njemačke proizvođače automobila, ali i elektroindustriju. Od travnja do lipnja njemački BDP smanjio se za 0,1 posto u odnosu prema prethodna tri mjeseca, što je drugi pad u proteklih 12 mjeseci, pa postoji mogućnost da najsnažnija europska ekonomija uđe u tehničku recesiju, što zabrinjava slovenske gospodarstvenike s obzirom na ovisnost o njemačkom tržištu koje se kolokvijalno naziva “motorom” uspješnijih slovenskih izvoznika, tvrde slovenski analitičari. Kod slovenskih tvrtki koje proizvode autodijelove za njemačku industriju primjetan je pad narudžaba i boje se da bi potencijalna njemačka recesija njihovu proizvodnju mogla smanjiti i za 15 posto. Slično je i s proizvođačima motornih komponenti i dijelova za elektroindustriju, a pad bilježi i proizvođač aluminija TALUM, objavili su slovenski mediji.
Miroslav Flego
Josip Faletar
predsjednik Uprave d.d. Spačve Vinkovci
Na potražnji se još ne osjeća kriza, prodali smo 8 posto više proizvoda
“ U Spačvi se za sada, ne osjećaju naznake početka krize. Troškovi su nam povećani u ovoj godini - sirovina 9 milijuna, plaće 9 milijuna kuna i struja 3 milijuna. Na potražnji se ne osjeća kriza, prodali smo za 14 milijuna kuna ili 8 posto više proizvoda. Oprezni smo, osluškujemo tržište i bojimo se jer su jedna od naših glavnih izvozni tržišta Njemačka i Italija. Peleti jako dobro idu, furnir, seljački pod i vrata idu solidno. Iskreno govoreći, kriza se kod nas u Spačvi ne osjeti, ali se i te kako osjeti da se nešto kuha i osluškujemo što će nam donijeti budućnost - kaže Faletar. Na panelu u organizaciji Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK “Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja“ na nedavnom 46. Međunarodnom sajmu namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije – Ambienta 2019. Hrvatski drvoprerađivači su istaknuli kako traže novi Zakon o preradi drva i iako su zadovoljni trenutnom situacijom na tržištu, drže da je industrija postavljena na dobre temelje jer su pravila transparentna i sirovine ima dovoljno za sve.
OZBILJNA STRAHOVANJA I KOD SLOVENACA
Strahovanja Slovenaca su tim ozbiljnija što čak 20 posto ukupnog slovenskog izvoza ide u Njemačku i godišnja trgovinska razmjena porasla je zadnjih godina na oko 12 milijardi eura i po tome je Njemačka vodeći gospodarski partner, ispred Italije gdje odlazi 11 posto izvoza i Hrvatske sa 7,8 posto. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković je mišljenja kako se ne treba plašiti najava nove recesije jer ona neće niti izbliza biti kao ona 2008. - Različiti su to tipovi usporavanja, a to je dobro jer je manje rizično za realni sektor – kaže ministrica. Daniel Smiljanić, direktor Pan Perketa drži da ne treba srljati s novom regulativom, ali je svakako treba donijeti jer bi bila dobra i za Hrvatske šume i za poduzetnike i za ministarstvo, a ministrica poljoprivrede, Marija Vučković je rekla kako se radi prijedlog poduzetnika iz drvne branše, ali ona osobno nije za „prenormiranost“ koja bi mogla „narušiti slobodu tržište“.
0,1 %
smanjen je njemački BDP od travnja do lipnja ove godine