U odnosu na davne pedesete i šezdesete godine prošloga stoljeća, istraživanja svemira, aeronautika i svemirske tehnologije nisu danas samo u domeni velikih zemalja i tvrtki, nego u njima mogu aktivno sudjelovati i male zemlje, usuglasili su se sudionici i gosti prve regionalne konferencije o suradnji u svemirskim znanostima i tehnologijama što se 4. listopada održala u Zagrebu.

Domaćin tog važnog međunarodnog skupa bio je Institut Ruđer Bošković (IRB), a organizator Jadranska aero-svemirska konferencija (Adriatic Aerospace Association - A3) u suradnji s IRB-om i Sveučilištem u Zadru, sve pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO).

Pozivu organizatora odazvali su se vrhunski svjetski stručnjaci u istraživanju svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija, a događanje su pozdravili i poduprli ugledni gosti.

Što se Hrvatske tiče, istaknuto je kako naša zemlja želi ubrzati istraživanja i učiti od drugih zemalja, poput Izraela. Državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, napomenuo je kako je riječ o prvoj konferenciji što se o ovim temama održava u Hrvatskoj, što je, smatra, važno kako bismo mogli adekvatnije odgovoriti na izazove koji su pred nama u području inovacija i istraživanja. Jer, bez inovacija i istraživanja nema razvitka i Hrvatska, ocijenio je Antonić, pa zato RH želi i mora ubrzati te procese kako bismo što prije uhvatili korak s europskim i svjetskim kretanjima na tom danas itekako poticajnom i potentnom području ljudske djelatnosti.

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor potvrdio je da je Izrael spreman dijeliti svoja iskustva s drugima, uključujući i Republiku Hrvatsku. "Iako je Izrael mala zemlja, ipak, unatoč neprijateljskom okruženju, ‘gledamo u svemir‘ i u ovome trenutku imamo u svemiru deset satelita", kazao je Mor.

Osvrnuo se i na neuspješno slijetanje izraelske svemirske letjelice "Baresheet" na Mjesec u travnju ove godine, kada se sonda srušila na površinu Mjeseca nakon niza tehničkih kvarova. S tim u vezi, veleposlanik Mor poručio je kako nas ne trebaju obeshrabriti neuspjesi, nego od njih moramo učiti i nastaviti raditi.

Svemirska istraživanja bitna su za budućnost svake zemlje, pa tako i Hrvatske, iako, nažalost, ne možemo baš reći da Hrvatska participira u tim istraživanjima, upozorio je državni tajnik pri Ministarstvu znanosti i obrazovanja Tome Antičić. Ipak, dodao je, trudimo se da se to promijeni, a uzor su nam zemlje poput Izraela.

Ravnatelj IRB-a David Matthew Smith, objasnio je da mnogi pri spomenu na svemirska istraživanja misle kako su ona rezervirana samo za velike zemlje, ali, istaknuo je, to odavno nije više tako. Spomenuo je kako i u Hrvatskoj rade mnoge male tvrtke koje se bave nekom proizvodnjom važnom za svemirske tehnologije.

Rektorica Sveučilišta u Zadru Dijana Vican također je istaknula važnost takvih istraživanja za budućnost svake zemlje, dodavši kako i na zadarskome području ima nekoliko tvrtki koje razvijaju nove tehnologije.

Jedan od osnivača Europske svemirske agencije (ESA) Heinz Stoewer smatra kako bi male zemlje mogle graditi male satelite i rakete, jer je to već poznata i razrađena tehnologija.

Predsjednik Jadranske aero-svemirske asocijacije dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, objasnio je kako je cilj konferencije potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju svemirskih tehnologija, uspostaviti kontakte kako bismo isplanirali suradnju na području satelitskih tehnologija, raketnog pogona i raketnog inženjeringa.

Crnogorska ministrica znanosti Sanja Damjanović znanstvenu je karijeru ostvarila dugogodišnjim radom u CERN-u. Svjesna problema odljeva mozgova koji muči zemlje jugoistočne Europe, Damjanović je predstavila projekt koji bi mogao pomoći da se taj proces zaustavi, a i promijeni smjer.

Riječ je o projektu SEEIIST (Heavy Ions in South East Europe) koji spaja znanost i biomedicinu i uključuje izgradnju znanstvenog instituta u jednoj od država regije u kojemu bi se provodila hadronska terapija liječenja karcinoma, odnosno liječenje pomoću protona i težih iona koje pripada u najsuvremeniji tretman određenih vrsta karcinoma.

Kako na području jugoistočne Europe nema takvih centara, a od ukupno 12 u svijetu, u Europi ih je četiri, ministrica Damjanović istaknula je kako bi gradnja takvoga centra pomogla u liječenju pacijenata najmodernijom metodom koja je u liječenju nekih oblika karcinoma ima gotovo 90-postotni uspjeh.

Crnogorska ministrica svjesna je da zemlje jugoistočne Europe trebaju financijsku pomoć drugih, jer je riječ o projektu ‘teškom‘ 200 milijuna eura. No to ne bi trebala biti prepreka za poduzimanje nekih nužnih mjera u realiziranju nekih iznimno važnih projekata kako za Crnu Goru tako i za sve zemlje u regiji, uključujući i Hrvatsku.

Ukupno uzevši, značajan i važan zagrebački skup skrenuo je pozornost javnosti na položaj i ulogu malih zemalja u golemim svemirskim projektima (NASA, ESA - Europska svemirska agencija, privatne inicijative...), cijeloj novoj industriji letova u orbitu i planova za osvajanje Mjeseca, Marsa i putovanja u dubine svemira. Dok se bar nešto od svega toga ne ostvari, sve oči javnosti i globalnih medija dalje su uprte u Elona Muska. On, naime, u svom pompoznom stilu najavljuje kako će njegova svemirska letjelica Starship vrlo brzo uspjeti prevesti velik broj ljudi i tereta prema Mjesecu ili Marsu. Živi bili pa vidjeli. Možda i Hrvati budu u tom pothvatu participirali.(H/DJ)