Gospodarstva u nastajanju i razvoju u regiji Europe i središnje Azije rast će ove godine gotovo upola sporije nego u 2018., objavila je Svjetska banka (SB), a ukupna stopa rasta maskira različitu dinamiku zemalja unutar regije.Ove bi godine gospodarstvo u toj skupini zemalja trebalo porasti za 1,8 posto, najslabije u četiri godine, procjenjuju u SB-u. U 2018. poraslo je za 3,2 posto.
Gospodarske aktivnosti u skupini u koju Svjetska banka svrstava Hrvatsku uz još 23 zemlje koči izraženija slabost u turskom gospodarstvu, povezana sa značajnim posljedicama stresova na financijskom tržištu, i slaba aktivnost u Ruskoj Federaciji zbog smanjenja naftne proizvodnje. U drugim dijelovima, uključujući središnju Europu i središnju Aziju i južni Kavkaz, gospodarski je rast robustan, dodaju u SB-u. Ekonomisti SB-a očekuju da bi rast trebao ojačati 2020. i 2021. godine, usporedno s oporavkom u Turskoj i Rusiji. Upozoravaju na značajne rizike za pogoršanje izgleda, ponajprije u slučaju neočekivano snažnog usporavanja u eurozoni odnosno neizvjesnosti u globalnoj politici.
U središnjoj Aziji i istočnoj Europi mogao bi se - zbog slabije aktivnosti u Rusiji - smanjiti priljev inozemnih doznaka koje čine značajan udio u prihodima zemalja kao što su Kirgistan, Moldova, Tadžikistan i Ukrajina. Razvoj je suočen prema ocjeni SB-a s mnogim izazovima, uključujući poboljšanje sustava upravljanja, dovršetak procesa tranzicije u konkurentna i inkluzivna gospodarstva, jačanje okruženja za privatne investicije i inovacije te ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu tom procesu. Tim se izazovima pridružuje i pogoršanje situacije na demografskom planu, uključujući smanjenje radno sposobnog stanovništva, ističe se u izvješću SB-a.
Migranti mogu pomoći smanjiti demografske pritiske tako što će povećati radnu snagu, podići produktivnost i poduprijeti rast u regiji, upozoravaju stručnjaci Svjetske banke.
Mjere o mobilnosti radnika mogu ublažiti demografske trendove i smanjiti stopu siromaštva u regiji, dodaju. Udio imigranata u zapadnoj i istočnoj Europi naglo je rastao u protekla četiri desetljeća, primjećuju u SB-u, ističući da danas svaki treći migrant u svijetu odlazi u Europu. Podsjećaju i da su i u Europi i u središnjoj Aziji posebno izražene intraregionalne migracije, pa se tako 80 posto emigranata seli u drugu zemlju u regiji.
Ublažavanje useljeničkih restrikcija među najučinkovitijim je alatima za suzbijanja siromaštva, drže u Svjetskoj banci. Kreatori mjera moraju se pozabaviti problemom kratkoročnih troškova doseljavanja, a domaćim radnicima mogu pomoći programima za prekvalifikaciju i prilagodbom obrazovnog sustava za mlade kako se ne bi natjecali sa slabije kvalificiranim useljenicima. Vlade također mogu ciljano pomagati radnicima koji moraju promijeniti posao ili mjesto boravka, sugeriraju. Posebnu zabrinutost izaziva masovni odlazak visoko kvalificiranih mladih radnika, napominju u SB-u. Hina /Z.R