Novosti
MIRELA HOLY, ČELNICA SAVJETA ZA ZELENI RAZVOJ SDP-A

U nas u Hrvatskoj politički je kadrovski bazen žalosno plitak
Objavljeno 9. listopada, 2019.
Bavim se politikom iz pozadine i nisam članica stranke - ne želim biti uvučena u kadrovska pitanja i stranačke sukobe

S Mirelom Holy, nekadašnjom čelnicom ORaH-a, danas izvanstranačkom predsjednicom Savjeta za zeleni razvoj SDP-a, razgovarali smo o njezinim aktivnostima i ambicijama te zaštiti okoliša u Hrvatskoj.

Kako danas, s vremenske distance, gledate na uspon i pad ORaH-a, što biste mijenjali da opet ulazite u takav politički projekt?

- Izuzetno sam ponosna na ORaH kao na prekrasnu ideju koja, nažalost, nije zaživjela u praksi. ORaH sam osmislila kao programsku idealističku stranku, ali stranke moraju biti usuglašene s društvom u kojem djeluju kako bi opstale i bile uspješne. ORaH je kao programska progresivna stranka biračima bio nerazumljiv, poruke ORaH-a su im bile komplicirane i previše udaljene od njihove svakodnevice. Drugi razlog neuspjeha je taj što su u ORaH ušli ljudi koji nisu imali senzibilitet, a ni poznavanje koncepta održivog razvoja. Stranka je bila i ostala fokusirana isključivo na mene. Nakon iskustva koje sam imala s ORaH-om nikada više ne bih pokretala novu političku opciju. Politički kadrovski bazen u Hrvatskoj žalosno je plitak, a ne možete iznijeti političku ideju bez ljudi koji tu ideju razumiju i podržavaju.

Rad na programima
Je li vas povratak u "izbornu groznicu” na europskim izborima približio i definitivnom povratku u te vode i je li vam to nedostajalo posljednjih godina?

- Puno puta sam izjavila kako je politika za mene najljepši posao na svijetu jer je to jedini posao kojim možete mijenjati društvo, a to je ono što me interesira. I da, to mi je jako nedostajalo. Međutim, nakon iscrpljujućeg iskustva s ORaH-om, kada sam dala sve od sebe, bavila se intenzivno programskom politikom, ali i balansiranjem međuljudskih odnosa, zbog čega sam se često osjećala kao teta u vrtiću, više se nikada ne bih na taj način bavila politikom. Nisam ekstrovertirana osoba, međuljudski odnosi i intenzivna komunikacija me iscrpljuju. Stoga se sada bavim politikom iz pozadine, pomažem SDP-u programski, vodim Savjet za zeleni razvoj kako bi se stranka transformirala i repozicionirala u crveno-zelenu stranku. SDP je najjača oporbena stranka koja može imati mnogo veći utjecaj na društvene promjene od neke manje stranke. No nisam članica stranke jer ne želim biti uvučena u kadrovska pitanja i stranačke sukobe.

Bili ste četvrti po broju glasova na SDP-ovoj listi (iako smješteni tek na 11. mjesto), ispred nekolicine poznatih članova te stranke. Kako ste vi to vidjeli, jeste li očekivali takvu potporu?

- Drago mi je da sam, iako pozicionirana na pretposljednje mjesto na listi, pomogla uspjehu SDP-a na europskim izborima. Bila sam pozitivno iznenađena rezultatom jer sam tri godine apstinirala od politike, a europska lista SDP-a je bila jaka lista, s puno poznatih i vrlo aktivnih političara, europskih i saborskih zastupnika i bivših ministara. Osim toga, moja odluka da prihvatim ponudu Davora Bernardića i budem na listi SDP-a nije pozitivno dočekana od medija, što uvijek utječe na birače. Nadam se da će uspjeh SDP-a na europskim izborima pomoći konsolidaciji ljevice jer u posljednjih nekoliko godina Hrvatska opasno klizi u desni populizam, koji je društveno toksičan.

Sukladno tome, kakva je vaša politička budućnost, vidite li se ponovno u SDP-u ili u nekom drugom projektu?

- Nemam velikih političkih planova. Planiram se programski baviti politikom u SDP-u, gurati teme iz područja zaštite okoliša i održive transformacije društva u medije i javni prostor i tako, nadam se, utjecati na pozitivne društvene promjene. Osim što vodim Savjet za zeleni razvoj SDP-a, nedavno sam izabrana, kao jedina osoba iz Hrvatske, u Odbor misije za prilagodbu klimatskim promjenama i društvenu transformaciju, savjetodavno tijelo Europske komisije zaduženo za maksimiziranje učinaka potpore projektima istraživanja i inovacija te naglašavanje važnosti ovih projekata za društvo i građane Europske unije. Odborom predsjeda Connie Hedegaard, bivša EU povjerenica za klimatske akcije te bivša danska ministrica okoliša. Ove su teme ujedno i prioritetne teme na koje će se fokusirati financiranje projekata Horizon Europa u približnom iznosu od sto milijardi eura u sljedećoj financijskoj perspektivi. Izbor u Odbor misije veliko je priznanje jer se za članstvo u odborima misija natjecalo više od 2000 kandidata iz cijele Europske unije, a članovi ovih odbora su i dobitnik Nobelove nagrade, bivši EU povjerenici, svjetski poznati znanstvenici, članovi UN-ovih panela...

Vaša ministarska karijera kratko je trajala, odlukom tadašnjeg predsjednika SDP-a Zorana Milanovića. Jeste li ikada poslije razgovarali s njim o tome?

- Ne. Jedina komunikacija između mene i Zorana Milanovića u posljednjih nekoliko godina bili su moji izrazi sućuti zbog smrti oca i brata i njegova zahvala na tome.

Kakve mu šanse dajete u izbornoj utrci za predsjednika Republike? Koga vi podržavate?

- Mislim da Zoran Milanović ima dobre šanse. Ako kampanju odradi na kvalitetan način, ako će njegova komunikacija u programskom smislu biti usmjerena prema lijevom, progresivnom biračkom tijelu, bez kalkulacija o tome da se prigodničarski pokuša svidjeti desnici, može biti izabran za sljedećeg hrvatskog predsjednika. Ima sreću što nema ozbiljnijih konkurenata na lijevom spektru te bi mu rasap glasova na desnici mogao pomoći u izbornoj utrci. No, s druge strane, to može biti i problem jer će kampanja biti fokusirana na sukob na desnici, što njega može učiniti marginalnim kandidatom. Zbog toga je važno da kampanja bude odrađena profesionalno, da njegov tim postavlja medijsku agendu koja odgovara njemu kao kandidatu. S obzirom na Milanovićeve karakterne osobine, smatram da bi bio bolji predsjednik države nego što je bio predsjednik Vlade.

"Otpadni" penali
Glavne teme kojima ste se bavili u pravilu su bile vezane uz zaštitu okoliša. Kako je to proteklih godina i jedna od najvažnijih europskih tema, hoće li prema vašoj procjeni Hrvatska uspjeti ispuniti cilj EU-a za 2020. godinu kada je riječ o recikliranju komunalnog otpada, u iznosu od 50 posto? Koji su najveći hrvatski problemi kada je riječ o zaštiti okoliša i reagira li na njih država na pravi način?

- Već cijeli niz godina naš najveći problem u području zaštite okoliša je nepostojanje sustava tzv. cjelovitog ili integriranog gospodarenja otpadom. Hrvatska do sada nije ispunila ciljeve iz otpadnih direktiva EU-a, pa neće ni ovaj. Iako nam sada na raspolaganju stoje sredstva iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija za razdoblje od 2014. do 2020., koja iznose 475 milijuna eura predviđenih za financiranje projekata u sektoru otpada, u Hrvatskoj se komunalni otpad u većini gradova i općina neobrađen odlaže na više ili manje uređene deponije, uglavnom ne postoji primarna selekcija korisnih vrsta otpada, ne postoji postrojenje za termičku obradu opasnog otpada, sagrađena su samo dva centra za gospodarenje otpadom. U sustavu gospodarenja tzv. posebnim kategorijama otpada ne postoje tržišni principi. Prvi rok koji je Hrvatska "lovila“ u području gospodarenja otpadom bio je kraj 2013., do kada smo za 25 posto morali smanjiti količinu biootpada koji se odlaže na deponije u odnosu na referentnu, 1997. godinu. Drugi rok bila je 2016., kada smo trebali za 50 posto smanjiti količinu biootpada odloženog na deponije. Nismo poštovali ni obvezu prema kojoj smo do 2015. morali osigurati primarnu selekciju cijelog niza korisnih vrsta otpada, kao ni onu prema kojoj smo 2018. trebali sanirati sva odlagališta i uvesti sustav integriranog gospodarenja otpadom. Te ciljeve nismo ispunili, pa ćemo morati plaćati financijske kazne, tzv. penale zbog nepoštovanja odredbi iz EU direktivi. Bez uspostave integriranog sustava gospodarenja otpadom koji podrazumijeva tretman otpada kao korisne sirovine, a ne kao problematičnog smeća, nije moguće provesti tranziciju iz linearne u cirkularnu ili kružnu ekonomiju, a to je jedan od središnjih europskih razvojnih ciljeva.

Igor Bošnjak
S obzirom na Milanovićev karakter, smatram da bi bio bolji predsjednik države nego što je bio premijer
Možda ste propustili...

OBEĆALI SU SKUPITI 20 TISUĆA POTPISA

Čačićevi Reformisti stali iza Milanovića

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NEISPRIČANA PRIČA: IZ PAKLA IZIŠAO HUMANITARNIM KONVOJEM

Franjo je film s fotografijama poginulih suboraca sakrio u zavoje na svojoj ranjenoj nozi

2

OSOBNA SVJEDOČANSTVA O NAJTEŽIM DANIMA ‘91.

Zlatko Adžić: Tužan sam zbog zemlje za koju sam se borio

3

OSOBNA SVJEDOČANSTVA O NAJTEŽIM DANIMA ‘91.

Ivica Jurčan: Bilo nas je malo, ali je bilo veliko srce