Novosti
NASILJE NAD STARIJIM OSOBAMA

Napade ne prijavljuju zbog "sramote" i premalih kazni
Objavljeno 7. listopada, 2019.
Plančić: Nasilje nad starijima je raširenije nego što se pretpostavlja

U Hrvatskoj je prošle godine zabilježeno 6316 kaznenih djela protiv imovine u kojima su žrtve bile osobe starije od 60 godina.


Nad starijima od 60 godina najviše je počinjeno teških krađa (3294). Policija upozorava i da je na štetu starijih počinjeno 419 računalnih prijevara. Uz to je zabilježeno i 239 kaznenih djela protiv života i tijela, od čega 99 kaznenih djela nanošenja teškee ozljede, 14 ubojstava i 12 nepružanja pomoći, kao i 733 kaznena djela protiv osobne slobode, među kojima je bilo najviše prijetnji, njih 710.

"Lešinarski biznis"

Izmjene Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a koje bi mogle stupiti na snagu od 1. siječnja 2020., trebale bi donijeti i strože kazne za naslje nad starijim osobama. Tako izmjene predviđaju da bi se oni koji počine čin nasilja nad starijom osobom trebali kažnjavati s minimalno 12.000 kuna (dosad 10.000 kuna), i s minimalno 70 dana zatvora (danas 45 dana). Za one koji ponove takvo djelo minimalna novčana kazna trebala bi biti 17.000 kuna (do sada 15.000), a zatvorska minimalno 80 dana (do sada 60).


Predsjednica Udruge za pomoć žrtvama Bijeli krug Hrvatske, Livija Plančić, ističe kako se broj starijih osoba u Hrvatskoj povećava, a brojna istraživanja pokazuju da je nasilje nad njima raširenije nego što se pretpostavlja te da je riječ o problemu u društvu koji nije dovoljno osviješten. "Posljednjim promjenama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji stariji ljudi uvršteni su u posebno ranjivu kategoriju, no Hrvatska je još uvijek daleko od uspostave zaštite od mogućih zloporaba, posebno u području gdje uvijek nailazimo na crne primjere - zloporaba ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju, za koje mnogi upućeni tvrde da se pretvorio u "lešinarski biznis". Tu se radi o ekonomskom nasilju, odnosno o situacijama u kojem se starijim osobama ugrožava skrb i materijalna sigurnost. O nasilju nad starijima govori se generalno malo", rekla je Plančić.


Pedagoginja Nina Vela Vrabec, koja je u svome radu posvetila pozornost proučavanju nasilja nad starijim osobama, objašnjava pak kakvim su sve vrstama nasilja one izložene.


"Zlostavljanje starijih osoba može se definirati kao svako ponašanje, u sklopu ljudskih odnosa povjerenja, koje na neki način šteti starijoj osobi. Ono se odnosi na nasilje, maltretiranje i/ili zanemarivanje koje stariji mogu doživjeti od supružnika, djece, rodbine, skrbnika, djelatnika stručnih službi ili osoba u situacijama moći i povjerenja. Razlikujemo fizičko, psihičko, seksualno, financijsko ili materijalno zlostavljanje i zanemarivanje. U literaturi se spominje i duhovno zlostavljanje nad starijim osobama, koje uključuje korištenje vjere i duhovnosti starije osobe u smislu iskorištavanja, manipuliranja i kontroliranja starije osobe, ismijavanja vjerovanja, nepoštovanja duhovnosti u smislu ponašanja i uopće tradicije", analizira Nina Vela Vrabec.


Stručnjaci pak dalje stiču kako posljedice nasilja nad starijim osobama mogu za njih biti dalekosežne, od oštećenja već ionako narušenog zdravlja do gubitka i ono malo materijalne sigurnosti koju im omogućuje mirovina, pa sve do smrti. Istraživači su zaključili da su zanemarivanje i zlostavljanje uzrok golemog "interpersonalnog stresa", koji se može smatrati dodatnim rizikom za smrt.
Okidač


Na konferenciji održanoj proteklog vikenda u Splitu u organizaciji Udruge Bijeli krug Hrvatske sutkinja Visokog prekršajnog suda iz Zagreba Branka Žigante Živković posebno se osvrnula na specifičnosti ekonomskog nasilja nad starijima koji nisu nabrojeni u zakonu, a radi se o ugovorima o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju. "Upravo ti ugovori često su okidač, pri čemu su članovi obitelji nasilni prema osobama starije životne dobi. Imali smo slučajeve u Lici da su bili sklopljeni takvi ugovori, nakon čega je starija osoba bila izložena teškom obliku nasilja tako što bi ju vezali za radijator, ne bi joj ostavljali drva za ogrjev kako bi se smrznula. Činili su sve da ne preživi i da što prije nestane kako bi dobili zemlju ili neke druge stvari koje je starija osoba ostavila ugovorom o uzdržavanju." Upozorava da bi starije osobe prije potpisivanja ugovora o uzdržavanju trebale biti dobro upoznate sa sadržajem teksta, ali i da bi možda trebale imati posebnog skrbnika, koji bi vidio jesu li one uopće sposobne shvatiti značenje ugovora koji potpisuju.


Ivana Solar/H
POČINITELJ JE NAJČEŠĆE ČLAN OBITELJI
Faktori koji su prouzročuju nasilje nad starijim osobama mogu biti: kognitivno oštećenje, njegovateljski stres, funkcionalna nesposobnost, ovisnosti, psihopatologija zlostavljača, siromaštvo i slaba socijalna mreža. Također, u 90 posto slučajeva nasilja nad starijim osobama počinitelj je bio član obitelji, dvije trećine počinitelja bile su odrasla djeca ili supružnik, a više od polovine su žene, kćeri i snahe, koje se u pravilu dnevno skrbe o žrtvama. Najčešći su počinitelji fizičkog nasilja muškarci, a psihičkog nasilja žene. Dob počinitelja nasilja najčešće je do 44 godine, a žrtve su češće starije od 75 godina. Brojni su razlozi zašto je zlostavljanje starijih tek nedavno priznato kao postojeća činjenica. Starije osobe žrtve zanemarivanja i/ili zlostavljanja mogu osjećati sramotu i strah i ne priznavati da njihovi bližnji loše postupaju s njima, pa je to strogo čuvana "obiteljska tajna". Neki mogu sebe kriviti za to što im se događa, starija osoba može misliti da se to isto drugima ne događa, neki se boje posljedica ako otkriju svoju situaciju te negativnog odnosa društva prema starijima.
Oštrije kazne za prijetnje i silovanje
Neke od novosti koje donose izmjene Kaznenog zakona veće su kazne za nanošenje teške ozljede bliskoj osobi (s jedne na tri godine zatvora), za nanošenje osobito teške ozljede minimalna kazna raste s jedne na tri godine zatvora, prijetnja bliskoj osobi ili trudnici, osobi s teškoćama ili drugoj posebno ranjivoj osobi progonit će se po službenoj dužnosti kao prijetnja službenoj osobi i sankcionirati sa šest mjeseci do pet godina zatvora. Za sakaćenje ženskih spolnih organa umjesto od šest mjeseci do pet godina zatvora sad će se u zatvoru provesti najmanje jednu, a najviše osam godina. Spolni odnos bez pristanka postaje vrsta silovanja, a minimalna kazna raste na godinu dana zatvora. Osobu koju spolno uznemirava nadređeni na poslu odsad će štititi maksimalna kazna od dvije godine zatvora, a maksimalna kazna za bludne radnje raste s jedne na dvije godine zatvora. U Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji svako fizičko nasilje u kojem je nastala ozljeda postaje kazneno djelo, a psihičko i ekonomsko nasilje ostaju prekršaji. Minimalna kazna za nasilje raste s jedne na dvije tisuće kuna, a za ponavljače nasilja minimalne kazne rastu s 5000 na 6000 kuna te s 15 na 30 dana zatvora.
6316

kaznenih djela protiv imovine u kojima su žrtve bile osobe starije od 60 godina zabilježeno je u Hrvatskoj prošle godine
Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana