Novosti
NUŽNO JE POVEĆANJE RECIKLIRANJA

Sortirnice otpada mogu povećati prihod gradova
Objavljeno 4. listopada, 2019.
Horvat: Sortirnica će morati biti samoodrživa, pa će stoga o kapacitetima odlučivati osnivači - jedinice lokalne samouprave

Hrvatska vrlo sporo provodi preuzete obveze u smanjenju odlaganja otpada i povećanju recikliranja, a uz to još uvijek nema političkog i strukovnog suglasja oko dugoročno prihvatljivog modela. Potvrdila je to i rasprava na konferenciji "Otpad 2019", održana početkom tjedna u Zagrebu, a kojom prigodom su otvorene rasprave o trenutačnim sektorskim izazovima, uz isticanje najboljih praksi i prihvatljivih rješenja u postupanju s otpadom.

Sufinanciranje

Mile Horvat, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, sudjelujući na toj konferenciji poručio je da su pred Hrvatskom ambiciozni, ali ostvarivi ciljevi, jer do 2020. godine mora odvajati i reciklirati 50 posto otpadnog papira, metala, plastike i stakla te 70 posto građevnog otpada.


- Ti ciljevi veliki su izazov u idućim godinama, jer danas odlažemo gotovo 70 posto otpada, a odvajamo samo 30 posto, dok smo s odvajanjem biootpada na samom početku. Kako bi to postigla, Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva EU-a iz Kohezijskog fonda u iznosu od 376 milijuna eura - rekao je tom prigodom Horvat.


Dosad je zahvaljujući sredstvima Europske unije ugovoreno sufinanciranje gradnje i opremanja 143 reciklažna dvorišta, sanacija 23 odlagališta te provedba 93 informativna projekta, čime će biti zahvaćeno oko 2,5 milijuna stanovnika.


Europskim novcima sufinancirat će se nabava spremnika, izrada dokumentacije za centre za gospodarenje otpadom, a u pripremi su, kaže Horvat, javni pozivi za postrojenja za sortiranje otpada i biološku obradu otpada, sanaciju odlagališta, sterilizatore za medicinski otpad, komunalna vozila za odvajanje otpada i preostale centre za gospodarenje otpadom.


Čini se kako bi upravo sortirnice mogle biti odlučujući korak prema naprijed.


Sortirnice su, kao objekti, mjesta u kojima će se sortirati otpad koji je već ranije odvojeno prikupljen, i koji kao takav ima daljnja kvalitativna svojstva kao sirovina. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike objavilo je u svibnju Poziv na dostavu projektnih prijedloga za sufinanciranje gradnje i/ili opremanja postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira, kartona, metala, plastike i drugih materijala, pri čemu raspoloživa sredstva iz Kohezijskog fonda iznose 350 milijuna kuna. Iznos nepovratnih sredstava za pojedinačni projektni prijedlog iznosi maksimalno 85 posto, a kako je za očekivati da će i Fond za zaštitu okoliša također osigurati dio nepovratnih sredstava, zainteresirani gradovi i općine iz svoga proračuna trebat će osigurati svega pet posto vrijednosti projekta.
Samoodrživost

Čini se kako bi sortirnice mogle biti zanimljive srednje velikim gradovima, odnosno nije isključeno i da se nekoliko jedinica lokalne samouprave ujedini u investiciji gradnje sortirnice. Upravo zbog toga, pojašnjava Horvat za naš list, zakonodavac nije želio definirati kapacitete sortirnica.


- Uvjet za koji smo se odlučili je taj da sortirnica mora biti samoodrživa, pa će stoga o kapacitetima odlučivati osnivači - jedinice lokalne samouprave - kaže Horvat. Ovo bi svakako potaknulo vlasnike da poboljšaju mrežu odvojenog prikupljanja komunalnog otpada, ako jasno žele ostvariti dodatni prihod. Rok za prijavu otvoren je do svibnja iduće godine.


Osijek ima dobro razvijenu mrežu reciklažnih dvorišta (uskoro se otvaraju dva nova), ima i novouređeno reciklažno dvorište za odlaganje građevinskog otpada, u njegovoj neposrednoj blizini bit će realiziran i Regionalni centar za gospodarenjem otpadom (za područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije), međutim, prema nekim neslužbenim razmišljanjima nije isključeno da se gradska vlast odluči nominirati i za gradnju sortirnice.
Inače, Osijek s gotovo 30 posto odvojenog prikupljenog komunalnog otpada prednjači među velikim gradovima, slijedi ga Zagreb sa samo 13 posto.


Dario Kuštro
BEZ JEDNOKRATNE PLASTIKE OD 2020.?
Govoreći na zagrebačkoj konferenciji Horvat je najavio kako će ministarstvo novim zakonom o održivom gospodarenju otpadom, koji planira donijeti u drugom kvartalu iduće godine, onemogućiti stavljanje na tržište dijela jednokratnih plastičnih proizvoda. "To znači da preuzimamo realizaciju odredbi zakonodavstva Europske unije kojim se od 2021. godine zabranjuje uporaba plastičnih predmeta kao što su tanjuri, pribor za jelo, ili slamke za piće", rekao je Horvat. Prema nekim najavama, s provedbom bi se moglo krenuti već tijekom iduće godine.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

TRAJE POTRAGA ZA DENISOM BILJANOM

Nestao dva dana nakon što je našao novi stan

2

SUĐENJE VLADIMIRU ŠIŠLJAGIĆU I MARTINU MAROLINU

Zlatko Maksimović ponovio optužbe o izvlačenju novca od poduzetnika

3

ZAŠTO OPET MORAMO STAVITI OVAJ NASLOV?

Trećinu kante za smeće čini bačena hrana