Ekonomija
GOSPODARSTVO OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE

Napokon dohvatili pretkrizni prihod od 28,5 milijardi kuna
Objavljeno 4. listopada, 2019.
Prošle je godine i u konsolidiranom financijskom izvješću završila u plusu od 1,1 mlrd. kuna, dobit je porasla za 80 %

Trebalo je čekati deset godina da se rezultati gospodarstva Osječko-baranjske županije vrate na razinu referentne godine, a to je 2008. godina. Posljednja je to, naime, godina prije početka gospodarske krize koja se posljedično odrazila i na lokalnu ekonomiju.To znači da je u 2018. godini, u odnosu na godinu prije, osječko-baranjsko gospodarstvo naraslo za 2,5 milijardi kuna prihoda, i da je zabilježen ukupan prihod na razini od 28,5 milijardi kuna, što nas izjednačava s dobiti godine koja je označena kao jedna od uspješnijih.
Prošla je godina i u konsolidiranom financijskom izvješću završila u plusu od 1,1 milijardu kuna, dobit je porasla za osamdeset posto. Prošla je godina bila četvrta uzastopna godina kako se ostvaruje rast prihoda, rastao je prema stopi od deset posto i prešao je prag od šest milijardi kuna, tako je vanjsko-trgovinska razmjena u sklopu svih ekonomskih pokazatelja jedan od najznačajnijih pokretača osječko-baranjskog gospodarstva.
Sažetak je ovo izvješća o stanju i poslovanju gospodarstva Osječko-baranjske županije, koje je članovima Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Osijek prezentirao Zoran Kovačević, predsjednik Vijeća.
Uz ove opće podatke prilika je to da se i generalno prezentira stanje lokalnog gospodarstva i da pregled uspješnosti poslovanje prema sektorskim djelatnostima.

Nove snage

- Broj poduzetnika koji su predali završne račune je 5551 sa sjedištem na području županije. Značajan je i podatak vezan uz mikro i mala poduzeća, jer ih je u zadnje dvije godine registrirano čak 850 novih, oni su već predali svoje završne račune, dakle prisutni su na tržištu i opstali su u poduzetničkim vodama što za budućnost, s obzirom na početničke poduzetničke probleme, znači jedan sigurno pozitivan zamah za ukupno gospodarstvo. Pa ipak, iako male i mikrotvrtke čine 98 posto gospodarstva, gledajući brojčano one čine 40 posto ukupnih prihoda. Što znači da srednje i velike tvrtke, njih ukupno 90, čine 60 posto prihoda, i to jo još uvijek vrlo osjetljiv segment našeg gospodarstva, jer one čine golem utjecaj na cjelokupno gospodarstvo županije - izdvojio je Kovačević.
Iznosi, nastavno, redom podatke za sve djelatnosti, i ovdje su svi indeksi rasli, sve su djelatnosti poslovale s dobiti.
Prerađivača industrija i dalje je lider s 30 posto udjela, slijedi poljoprivreda i trgovina. Kovačević apostrofira kako se među žive vratilo i građevinarstvo koje je u odnosu na prošlu godinu ostvarilo tri puta veću dobit.
Pozitivne rezultate bilježi i izvoz, i to rastom po stopi od deset posto već četvrtu godinu zaredom. Time je iznos vanjskotrgovinske razmjene prešao šest milijardi kuna uz 2,5 milijarde suficita. Gledano prema djelatnostima, proizvodnja strojeva je u izvoznim rezultatima prvi put preuzela primat od prehrambenog sektora. No, još je uvijek, upozorava Kovačević, relativno velik uvoz u sektoru trgovine se za 500 milijuna kuna više robe uvozi nego izvozi.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partneri su Njemačka, Mađarska i Italija, a primjerice, sve aktualnija Kina na sedmome je mjestu.
Usporene investicije

Iako i investicije u dugotrajnu imovinu bilježe određenu stopu rasta, Kovačević nije u potpunosti zadovoljan, jer one su zapravo svojevrsno ogledalo investiranja u gospodarstvu.
- No, ne možemo zanemariti kako ta stopa nije zadovoljavajuća, jer se još uvijek vuku repovi od slučaja Agrokor i sva ona tehnologija koja bi trebala biti financirana u okviru naših tvrtki sigurno je bila u nekom drugom redu u odnosu na ono što se moralo riješiti i stabilizirati poslovanja - pojašnjava Kovačević.
Na lokalnom tržištu rada tijekom 2018. godine zabilježeno je dvije tisuće više zaposlenih, i jednako toliko manje nezaposlenih, tako da se sada govori o nešto manje od 15 tisuća nezaposlenih na području županije.
- Danas sama nezaposlenost više nije toliki problem koliko je to pitanje što ti nezaposlenih mogu ponuditi tržištu rada. Mogu li oni uopće odgovoriti na zahtjeve tržišta, s obzirom na to da imamo masu zahtjeva za izdavanje radnih dozvola za inozemne radnike koji su već na našem tržištu, upravo zato što ponuda našeg tržišta rada ne može zadovoljiti naše poslodavce - istaknuo je Kovačević.
Posebno mjesto zauzelo je i izvješće o visini netoplaće za područje županije. Ona je za prošlu godinu iznosila 4756 kuna, što je rast od šest posto u odnosu na prošlu godinu. Ali, nažalost, i 15 posto manja je plaća na razini Republike Hrvatske. Zaključujući izvješće Kovačević je naglasio kako do sada prikupljeni podaci za ovu godinu pokazuju kontinuitet pozitivnih kretanja.
S podacima o kretanju gospodarstva u Osijeku, kao stožernom županijskom sjedištu, nazočne je izvijestio Tomislav Krolo, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, potvrdivši i da su u ovom slučaju svi indeksi u rastu, da u Osijeku radi više osoba nego unazad dvije-tri godine. Tvrtke sa sjedištem u Osijeku prijavile su rast ukupnih prihoda za osam posto, najviše njih prijavilo je prihod u iznosu između sto tisuća i milijun kuna. Uime Osječko-baranjske županije nazočne je pozdravila Ivana Katavić-Milardović, pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo. Dario Kuštro
ULAGANJE U KONTINENTALNI TURIZAM
U prigodi domaćinstva Dana hrvatskog turizma Kovačević se osvrnuo na djelatnost "smještaja i posluge hrane" koji dominira među novoosnovanim malim i mikrotvrtkama. Oni ostvaruju 1,5 posto ukupnih prihoda, ali je riječ o gotovo 500 tvrtki s 2500 zaposlenika, dakle potencijal je to koji raste. Kovačević se zato nada da će se, osim simbolike održavanja DHT-a na ovim prostorima, poraditi i na promociji kontinentalnog turizma kao gospodarske djelatnosti. "Ono što mi priželjkujemo vrlo je jasna poruka svim investitorima koji se bave turizmom da se u Slavoniju isplati ulagati kao cjelogodišnju turističku destinaciju", nada se Kovačević.
NOVA KRIZA POLAKO KUCA NA VRATA
Kako sve ne bi bilo odveć idilično, jučer se razgovaralo i o najavi nove gospodarske krize kao posljedici geostrateške situacije u svijetu. Zoran Uranjek uime belišćanskog HF-a, i Josip Markovac iz donjomiholjačkog Altrad Limexa, s pozicije dominantno izvozno orijentiranih tvrtki, upozoravaju kako s inotržišta zaprimaju sve manje narudžbi te da već sada razmišljaju na koji način reorganizirati poslovanje u predstojećem razdoblju. S druge strane Zoran Škorić iz Osijek-Koteksa kaže da trenutačno ima dovoljno posla za sve građevinare, ali istina je i da ovise o državnim investicijskim planovima u tom sektoru.
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SPECIJALISTI ZA INTERNET STVARI

Dio svojeg poslovanja iz Njemačke sele u Osijek

2

NOVI RIZICI

Digitalne valute prijetnja stabilnosti

3

PROIZVODE PREDSTAVLJAJU IZLAGAČI IZ OSAM ZEMALJA

Na 23.sajmu SASO gotovo 900 brandova