Novosti
RAST IZOSTANAKA S POSLA ZBOG BOLESTI

HZZO sumnja da je čak
40 posto bolovanja lažno
Objavljeno 3. listopada, 2019.
Troškovi za naknade su prošle godine bili sedam posto viši u odnosu prema 2017.

Svake godine krajem rujna HZZO objavi podatke o stopi bolovanja na razini zemlje za prvih šest mjeseci u godini te, ako se pokaže da su postotci viši od onih godinu prije, najavi pojačane kontrole bolovanja. Kako su bolovanja u Hrvatskoj u stalnoj uzlaznoj putanji, pojačane kontrole najavljene su i ovog ponedjeljka, nakon 45. redovite sjednice Upravnog vijeća Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pravilnik nije dobar
Naime, ovlašteni kontrolori HZZO-a u prvom polugodištu 2019. godine proveli su 2612 kontrola bolovanja pri ugovornim subjektima i pritom pregledali 4391 osiguranika te zaključili 1412 bolovanja ili 32 posto. Istovremeno posebna povjerenstva za kontrolu bolovanja pregledala su 2678 osiguranika i zaključila 1241 bolovanje ili njih 46 posto. U prvom polugodištu 2019. godine ukupno je pregledano 7069 osiguranika i zaključena su 2653 bolovanja ili 38 posto kontroliranih bolovanja. Točnije, kontrola je smatrala kako je 38 posto kontroliranih bolovanja lažno. Gledajući prema godini prije, u prvom polugodištu 2019. pregledano je 116 osiguranika više i zaključeno 197 bolovanja više nego u istom razdoblju prošle godine. Recimo kako je lani lažnim bolovanjaima smatrano samo njih 31 posto.

Ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad (bolovanja) u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine iznosila je 3,65; od toga 1,83 na teret poslodavca, a 1,82 na teret HZZO-a. U istom razdoblju 2018. godine ukupna stopa privremene nesposobnosti za rad bila je 3,53; od toga 1,77 na teret poslodavca, a 1,76 na teret HZZO-a, a u prvih šest mjeseci 2017. ukupna stopa bolovanja iznosila je 3,36. Ti podatci dokazuju konstantan rast broja osoba na bolovanju u protekle tri godine. Tako je prošle godine prijavljeno ukupno 16.942.139 dana bolovanja, a prosječno je s radnog mjesta dnevno izostalo 54.128 zaposlenika. U HZZO-u kažu i kako su u 2018. godine imali oko sedam posto više troškove za naknade u odnosu prema 2017.

Kako aktualni podatci pokazuju da bolovanja i dalje rastu, nije čudo što je još u ožujku ove godine ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Lucijan Vukelić odlučio zajedno s ministrom zdravstva Milanom Kujundžićem novim zakonom ozakoniti model koji je prije deset godina pravilnikom uredio tadašnji ministar zdravstva Darko Milinović. Riječ je o Pravilniku o ovlastima i načinu rada kontrolora HZZO-a iz 2009. godine, koji je propisao da u postupku provođenja nadzora nad ostvarivanjem prava na bolovanje kontrolori Zavoda, osim provođenja nadzora u ordinaciji izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite, imaju pravo obaviti i neposrednu kontrolu u osiguranikovu domu. "Postojeći zakon svu ovlast prebacuje na komisije za kontrolu bolovanja. Odlučili smo to liberalizirati, pa će naši inspektori češće izlaziti na teren i provjeravati je li netko doista bolestan ili nije. Postojeći model nije dobar, imamo poslodavce koji već prvog dana traže kontrolu bolovanja, i onda dođemo u situaciju da moramo odjednom kontrolirati 50 ili 60 oboljelih radnika u jednoj tvrtki, iako imate ljude koji su zaista bolesni", objašnjava Lucijan Vukelić. Zato su, kaže, zagušeni poslom, a već su dugo deficitarni kadrom.

Povećani limiti
Kako je u pregovorima između Vlade RH i sindikata zdravstva dogovoren porast cijene rada, HZZO je na sjednici Upravnog vijeća u ponedjeljak objavio i da je sukladno s tim na odgovarajući način uskladio, tj. povisio, cijene zdravstvene zaštite svojim ugovornim partnerima. Za standardne timove iz djelatnosti primarne zdravstvene zaštite podignuta je cijena fiksnog troška u dijelu koji se odnosi na vrijednost rada. Također, zbog porasta cijena zdravstvene zaštite porasli su i bolnički limiti i plaćanje za specijalističko- konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Predviđeno je linearno povećanje dodatka za posebne uvjete rada od tri posto i povećanje dodatka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi od četiri posto. Riječ je o ukupnom iznosu od 400 milijuna kuna godišnje.

Nefreteta Z. Eberhard
54.128

zaposlenika prosječno dnevno ostaje kod kuće zbog privremene nesposobnosti za rad
MLADI DOKTORI
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je donio odluku o izboru doktora medicine bez specijalizacije za koje će se financirati rad pod nadzorom na osnovi javnog natječaja iz ove godine. Na spomenuti javni natječaj pristigao je ukupno 321 zahtjev doktora medicine za financiranje rada pod nadzorom. Istovremeno na natječaj se javilo 516 zdravstvenih ustanova. Svi pristigli zahtjevi ispunjavaju formalne uvjete javnog natječaja, priopćio je HZZO.
Možda ste propustili...

MIRO KOVAČ O ODNOSIMA HRVATSKE I SRBIJE

Srbiji je potreban netko kao Brandt

MINISTAR FINANCIJA ZDRAVKO MARIĆ:

Za povišice do 1,2 milijarde

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

INŽENJERI:

Gradilišta će voditi ljudi bez VSS-a

2

BEZ STRATEGIJE SUZBIJANJA ZLOPORABE DROGA

Rastu konzumacija, smrtnost ovisnika, ali i dostupnost droga

3

BDP OTKRIVA VELIKE RAZLIKE MEĐU ŽUPANIJAMA

Zagreb je razvijeniji 75 % od hrvatskog prosjeka